Njemački SPD odustao je od zahtjeva da se Martin Schulz imenuje kao njemački povjerenik u Europsku komisiju. Umjesto toga, SPD traži podršku da Schulz dobije još dvije i pol godine predsjedničkog mandata u Europskom parlamentu. Unutar vladajuće njemačke koalicije sada se definira da će SPD pristati da kancelarka imenuje nekog iz svoje stranke za briselskog povjerenika, u zamjenu za podršku novom Schulzovom mandatu u EP-u. S velikom sigurnošću može se reći da je prvo veliko imenovanje, jednog od tri predsjednika u EU-u, odlučeno.
Istodobno, na posebnom sastanku u Francuskoj u subotu, prisutnih osam šefova socijaldemokratskih stranaka iz EU-a, iz Austrije, Belgije, Danske, Italije, Malte, Rumunjske, Slovačke i Češke, dali su javnu podršku da se na mjesto šefa Europske komisije izabere demokršćanin Jean-Claude Juncker.
Njegovo imenovanje na summitu šefova država i vlada 26.-27. lipnja čini se sigurnim, a do izbora novog predsjednika EP-a na konstituirajućoj sjednici 1. srpnja.
Politički važna europska izjava na tom okupljanju u Francuskoj bila je Françoisa Hollandea da šefovi socijaldemokratskih stranaka podupiru da se predsjednik EK-a izabere između kandidata čije su se političke obitelji natjecale na europskim parlamentarnim izborima. Ta izjava ima veliku težinu jer gura britanskog premijera Camerona, koji se tome jako opirao, u neku vrstu političke izolacije u Europi, koja već počinje zabrinjavati tamošnje komentatore. Britanija desnog centra marginizalizra je i time što nije imala svog kandidata na europskim izborima jer su 2009. godine Cameronovi Konzervativci izašli iz EPP-a.
Narednih godina u Bruxellesu bi mogla biti na snazi jaka osovina predsjednika EP-a i EK-a, tj. M. Schulza i J.-C. Junckera. Jedan od važnih elemenata suradnje Schulz-Juncker jest veća fleksibilnost oko mastrihtških kriterija. Ali, na pariškom sastanku francuski predsjednik Hollande morao je odustati od prethodnog zahtjeva da se unesu stvarne, dublje promjene u kriterije Pakta za stabilnost eura. F. Hollande je želio da se omogući razlikovanje između “dobrog” zaduživanja koje vodi rastu, i “lošeg” koji to nije. Zaključak je da je veća fleksibilnost moguća, ali da ne treba očekivati veće promjene odmah nakon sastanka, potvrdio je i član izvršnog odbora Europske centralne banke Benoit Coeure.
Činjenica da će biti ponovo biti predsjednik Europskog parlamenta za Martina Schulza nije velika pobjeda. Naime, uglavnom je baš on zamislio, inicirao i osigurao provedbu modela da se budući predsjednik Europske komisije bira pomoću europskih izbora. Nadao se velikoj pobjedi socijaldemokratskih i socijalističkih stranaka koja se nije dogodila jer su te stranke podbacile u istočnoeuropskim zemljama. Posljedično, niti on nije imao šanse za najpoželjnije mjesto u EU-u, a to je predsjednik EK-a. Isto tako, na njemačkoj političkoj sceni, postao je vrlo utjecajan.
Prije dogovora o podršci za mjesto predsjednika EP-a nije dobio inicijalnu podršku da bude nasljednik C. Ashton na mjestu potpredsjednika EK-a i europskog šefa za vanjsku politiku i sigurnost, što mu je bio rezervni scenario. SPD nije želio suviše pritiskati kancelarku koja hoće to povjereništvo za CDU.
Kad se i, dakako, ako se na konstituirajućoj sjednici EP-a potvrdi Schulzova pozicija, to ipak neće biti dovoljno da se balansira utjecaj političkih grupacija desnog i lijevog centra, EPP-a i Socijalista i Demokrata na briselskoj sceni pa na još jednoj važnoj europskoj funkciji možemo očekivati političara iz Socijalista i Demokrata. (cd/Euroreport)
