Piše Jurica Zelić
Vrijeme je. Krajnje vrijeme. Digitalizacija ne mijenja ništa – već sve. K tome pridonose ne samo internet, već i automatizacija i robotika. Istovremeno od proizvoda nastaju aplikacije. U vremenu dematerijalizacije nestaju tvornice i strojevi, s njima i pedesetak posto radnih mjesta. Možda ne u bliskoj budućnosti, ali u sljedećih deset, dvadeset godina. Novo vrijeme zahtijeva brzinu, odluke i političku i društvenu viziju. Bez novog obrazovnog sustava neće ići. Je li današnja politika uhvatila digitalnu transformaciju u cjelokupnom djelokrugu? Gdje se tu zapravo nalazi Hrvatska, jesmo li mi uopće svjesni toga ili se kod nas odvijaju uvijek iste rasprave tko je koga u kojem stoljeću ubio…!?
Veliki dio današnjih medija prati novije zvijezde ekonomije. Airbnb i Uber pripadaju tim zvijezdama i tržište kapitala ih zasipa samim pohvalama, jer su se svojom pojavom i tehnologijom postavili točno između tradicionalnih poduzeća/obrtnika i njihovih stranaka. Divljenje američkoj inovativnosti je ogromno i tko se ne sjeća nezgode njemačke kancelarke Angele Merkel, koja je za vrijeme posjeta Barracka Obame 2013., rekla kako je internet za Nijemce još uvijek nešto novo. Američki Silicon Valley se još uvijek čini kao mjesto na kojem sveti gral digitalizacije razvija svu svoju moć, gdje se često poduzetnici i političari znaju uputit na svoja poslovna hodočašća.
Otvorena igra
Je li nadmetanje za osvajanje interneta završeno? Jesu li Amerikanci zaista već pobjedili u borbi za potencijale budućnosti koje nudi internet? Gdje se u ovoj igri nalazi Hrvatska? Nekoliko američkih IT poduzeća već je izgradilo svoje podružnice u Hrvatskoj i zapošljavaju mlade stručne informatičare, koje mi zaista imamo i koji su bezobrazno jeftini kod nas! Mladi ljudi u Hrvatskoj razvijaju pametne klupe, inovativni su a u današnje vrijeme sve ima predznak „smart“ (pametno), pametna klupa, pametan mobitel, već i neke automobile možete parkirati putem pametnog telefona (mobilne aplikacije). Ne, ništa nije izgubljeno, tek je odigrano prvo poluvrijeme. Europska ekonomija još uvijek ima mogućnost stati na pobjedničku stranu u digitalnoj transformaciji.
Više od bilijun eura
U ovoj utrci mnogo toga je u igri, naime do 2025. Europa ima mogućnost kroz digitalnu transformaciju zaraditi novostvorenu vrijednost u visini od 1,25 bilijuna eura bruto a trećina toga bi trebala odpasti na njemačku stranu. U Europi i u Njemačkoj snaga informatičkog sektora leži pogotovo u industrijskom sektoru. Nijemci naporno rade na tome da ne izgube i to drugo poluvrijeme pa potiču i forsiraju svoje potencijale koji leže u IT-sektoru. Naime Nijemci očekuju kako će do 2020. oko “25 milijardi stvari” biti povezane (umrežene), na tu brojku ćemo morati dodati još sve pametne telefone i tablet uređaje koji se već koriste. Više od polovice bitnih poslovnih procesa će biti na neki način povezani putem interneta. Ne čudi onda što mnogo stručnjaka danas već spominje i koristi naziv “Internet of everything”.
Ekonomija 4.0
Europska industrija stoji pred prelomnim razdobljem, novo vrijeme u kojem se digitalni svijet spaja sa svijetom strojeva u industriji. Vrlo dobar primjer iz svakodnevnice su bankari koji stoje iza pulta, zar će oni za nekoliko godina uopće biti potrebni? Već danas lakoćom sami možete uplatiti novac na vlastiti žiro račun putem bankomata, da ne spominjem mogućnosti internet bankarstva. U nekim skandinavskim zemljama možete bez novca otići u nabavu namirnica te jednostavno platiti račun putem aplikacije, imate tzv. “credits” koje kupite stvarnim novcem i vršite plaćanja putem mobitela. Otpadaju li poslovi blagajnice i blagajnika? U industriji će rasti autonomija procesa, proizvodi, palete, pa čak i veliki kontejneri će se sami disponirati, da li ih se direktno treba proslijediti u proizvodnju, ili ipak prvo u skladište – čovjek će biti manje potreban u izravnom dodiru s robom. Što se može digitalizirat, to će se digitalizirat. Što se može automatizirat, to će se automatizirat. Što se može povezati, to će se povezati. Ako se sve sa svačim i svatko sa svakim poveže nećemo dobiti industriju 4.0 već ekonomiju 4.0 bez ikakvih posrednika ili članova trgovinskih lanaca.
Promjene su bitne
Glavna direktorica marketinga Procter & Gamblea, Sophie Blum, tvrdi da ih je digitalizacija učinila boljima, no s druge strane su im i dalje potrebni talentirani i stručni ljudi. Najveći izazov će biti uključiti ljude u proces promjena koje digitalizacija donosi sa sobom, poduzeća će morati svoje procese definirati na novi način. U Hrvatskoj imate npr. splitskog bisera, gradonačelnika Ivu Baldasara koji se prije nekog vremena protivio Uber-u i zagrmio kako će on zabraniti Uber i spasiti splitske taksiste, kao prvo to je trend koji se neće moći zaustaviti, kao drugo biser Baldasar nije niti u stanju da njegovi prvi susjedi na izborima glasaju za njega, a kao treće što je na kraju zapravo poduzeo protiv Ubera? Ništa! Naravno da u Hrvatskoj imamo itekako kvalitetne kadrove, potencijale ali često na njihovom putu stoji nepremostiva državna birokracija i administracija koja guši sve moguće potencijale. Nažalost su još uvijek neki događaji iz prošlosti bitniji umjesto vizija i pogleda u budućnost. Debelo zaostajemo!
Idemo još korak dalje, direktor marketinga njemačkog giganta Mercedes-Benza, Jens Thiemer, itekako je ponosan što su upravo oni bili među prvima koji su pokrenuli projekat “Car-Sharing” (podjela automobila). Osnovali su car2go (dijelenje automobila Smart, ubrzo će u ponudu ući i drugi automobili Mercedes-Benza) i s time dokazali kako u Njemačkoj auto više ne uživa neki klasični statusni simbol, pitanje je vremena kada će ljudi svoja vlastita auta ostavljati drugima na raspolaganje. Uber je samo jedna druga varijanta kako će se “mobilnost” u budućnosti isticati. Pogledajte Airbnb, na početku su imali samo prosječne apartmane a danas tamo možete naći sve do luksuznih apartmana.
Mijenja se naš pojam pojverenja, ne vjerujemo više institucijama kao što su banke i vlade, danas sve više vjerujemo drugima, često nepoznatima kao što su platforme poput Airbnb i Uber. Bukirate si smještaj putem interneta i vjerujete lijepim slikama i komentarima nekih nepoznatih ljudi.
Ova nova era povjerenja može donijeti sa sobom više transparentnosti i odgovornije društvo, ako ćemo to učiniti na pravi način.
foto: miketraffic.com