U pregovorima o pravima i obvezama Hrvatske nakon ulaska u EU dogovoreno je da u roku od 12 mjeseci od dana pristupanja, znači najkasnije do početka srpnja 2014. moramo registrirati i zaštititi poljoprivredne i prehrambene proizvode već registrirane i zaštićene na nacionalnoj razni oznakama izvornosti, zemljopisnog podrijetla ili tradicionalnog ugleda.
Kako navodi poslovni dnevnik, Vlada je stoga Saboru u hitnu proceduru poslala prijedlog zakona koji je konačno u cijelosti usklađen s normativima koji vrijede na zajedničkom tržištu Unije. Zahtjeve za neku od ove tri oznake u pravilu podnose skupine proizvođača, pojedinac može tražiti iznimno, samo ukoliko proizvodi veće količine. Tko izbori oznaku na nacionalnoj razini europsku može tražiti isključivo preko Ministarstva poljoprivrede. U nacionalnim okvirima oznaku izvornosti za sada imaju samo dva proizvoda (istarski pršut i varaždinsko zelje), a pet zemljopisnog podrijetla (poljički soparnik/poljički zeljanik/poljički uljenjak, meso zagorskog purana, lički krumpir, krčki pršut, i drniški pršut). Za tradicionalni ugled, kažu u Ministarstvu poljoprivrede, još nitko nije pokrenuo postupak. Registracijom poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda na razini EU povećat će se njihova prepoznatljivost na tom tržištu. Time se neizravno ostvaruje i jedan od primarnih ciljeva nacionalnog agrara – bolja konkurentnost domaće proizvodnje, ali i veći prihod proizvođača. Hrvatska se s europskim proizvođačima hrane ne može nadmetati u količinama već upravo s ovakvim proizvodima koji su sve traženiji i na domaćem i na tržištu EU, navodi poslovni.hr. Proizvođači koji izbore europsku oznaku zaštićenosti iz zajedničke blagajne EU mogu povući sredstva za marketinške aktivnosti.
Unutar EU najviše zaštićenih naziva za sada imaju Italija (158), Francuska (154), te Španjolska i Portugal (104), Grčka (84) i Njemačka (67). Od novih članica Češka ima šest i Slovenija jedan, ostale još uvijek nisu na razini EU zaštitile niti jedan prehrambeni proizvod.
