Na dan hrvatskog pristupa Europskoj uniji, guverneru Hrvatske narodne banke, Borisu Vujčiću, pripala je čast svečano otvoriti radni tjedan na njemačkoj burzi u Frankfurtu. Točno u 8.55 sati Vujčić je u pratnji Ivane Gažić, predsjednice uprave Zagrebačke burze i domaćina Alexandera Höptnera, voditelja odjela Market Services pri njemačkoj burzi, pristupio parketu njemačke burze te je uz zvonjavu zvona i pljesak brokera i mnogobrojnih uzvanika otvorio burzu.
Na okruglom stolu u Xetri Vujčić je govorio o hrvatskom pristupu Europskoj uniji, predstavio je djelovanje Hrvatske narodne banke i objasnio aktualnu gospodarsku situaciju u Hrvatskoj. “Postoje određeni znakovi za gospodarski oporavak. Najvažniji zadatak će sada biti privući veće strane investicije. I ostale zemlje istočne Europe imale su osjetan porast stranih ulaganja nakon ulaska u EU. Sigurni smo da će tako biti i u Hrvatskoj. U fiskalnoj politici, pak, Hrvatsku čeka još puno posla”, naglasio je Vujčić. Guverner HNB-a dodao je da je Hrvatska jako “euroizirana” zemlja. “Gotovo 80 posto štednje hrvatskih građana je u eurima, tako da nam je cilj što prije pristupiti i eurozonim premda u tom smislu moramo još naporno raditi kako bismo ispunili kriterije”, rekao je Vujčić.
Razmišljanja guvernera o hrvatskim pristupu EU prenesene su i u Frankfurter Allgemeine Zeitung. Glavna tema bila je i za FAZ eventualni pristup Hrvatske eurozoni. „Još je preuranjeno o tome govoriti. U ovom trenutku ne ispunjavamo nekoliko pristupnih kriterija, inflacija i deficit su previsoki. Iznos dugova mora se spustiti ispod 60 posto od BIP-a i godpodarstvo mora biti spremno na izazove eurozone. Ipak, želimo pristupiti što prije jer naš novčani sustav već danas velikim dijelom bazira na euru“, rekao je Vujčić.
Uvođenje eura za Hrvatsku bi po Vujčiču sa sobom donijelo razne prednosti. „Uvođenjem eura pale bi kamate, a povećala bi se i sigurnost za strane investitore. Na koncu, zaustavile bi se promjene u tečaju valute. S obzirom na trenutne probleme u eurozoni, rekao bih da je čak luksuz što Hrvatska sve to može pratiti izvana. Za četiri do pet godina, kada očekujem naše pristupanje eurozoni, ti bi problemi morali biti riješeni. Potrebne su struturalne reforme u Europi, pogotovo u zemljama koje su izgubile na konkurentnosti i koje nemaju kontrolu nad dugovima. Radikalna štednja je potrebna, ali mora biti provedena u adekvatnoj brzini. Ne vidimo u ovom trenutku velike napore za štednjom u zapadnoj Europi, s izuzetkom na zemlje pod posebnim mjerama. I Njemačka malo štedi, ali s druge strane nije imala ni prevelikog povećanja izdataka“, kazao je Vujčić.
Edi Zelić
Foto: © mediazzz agentur
Pogledajte slike u našoj GALERIJI:
