Njemački pisac Günter Grass objavio je ovih dana u listu „Süddeutsche Zeitung“ pjesmu pod naslovom „Ono što se mora reći“. U najnovijem štivu njemačkog nobelovca glavna tema je Izrael. Grass kritički govori o aktualnoj ulozi Izraela koji prijeti Iranu atomskim oružjem i time po mišljenju njemačkog autora ugrožava svjetski mir. Grass u svojoj pjesmi ne odobrava ni vlast u Iranu, ali se ne libi dotaknuti Izrael.
Autor se pita zašto se tako dugo ustručavao i još uvijek se na neki način ustručava imenovati zemlju koja godinama, premda se to od javnosti krije, izgrađuje nuklearni potencijal i nitko ne nadzire taj proces. Grass priznaje da ga dosadašnja šutnja opterećuje poput laži. Jasna mu je i prijetnja koja vreba iza ugla ako se usudi izreći istinu: ona se zove antisemitizam!
Ipak, nobelovac, među ostalim i ponukan činjenicom da je njegova Njemačka nedavno isporučila Izraelu podmornicu koja omogućuje raketiranje Irana, odlučio je odvezati svoj jezik tj. zašiljiti svoje pero. Grass više ne šuti, jer mu je dosta dvoličnog zapada. Jasno mu je da se kao Nijemac upušta u posebno delikatno područje, pa stoga istodobno ističe i privrženost židovskom narodu i Izraelu. Ipak, Grass traži međunarodnu kontrolu (atomskog) naoružanja Izraela. Samo tako, glasi zaključak njemačkog pisca, može se pomoći Izraelcima, Palestincima i svim narodima svijeta.
Kritika i paljba na Grassa uslijedila je, dakako,vrlo brzo i iznimno žestoko. Predsjednik Centralnog vijeća Židova u Njemačkoj, Dieter Graumann, naziva Grassov tekst pamfletom prepunim mržnje i antisemitskom argumentacijom. Izraelski premijer Benjamin Netanjahu osuđuje ignorantne izjave Güntera Grassa, „čovjeka koji je 60 godina krio svoje članstvo u Hitlerovu SS-u“. SPD-ov vanjskopolitički glasnogovornik, Rolf Mützenich kritizira da je Grass napisao jednostrani tekst, Kerstin Müller (Zeleni) nije jasno kako se Izraelu može predbaciti ugrožavanje svjetskog mira, a predsjednik njemačko-izraelske zajednice, Reinhold Robbe (SPD), čak traži da se kancelarka Angela Merkel očituje o temi „Grass“.
Nevjerojatna kampanja, u kojoj se njemačkog autora uglas proglašava antisemitom, pokazuje još jednom izniman utjecaj židovskog lobija u svijetu medija, da, tih navodno nezavisnih njemačkih medija, od kojih gotovo nijedan značajniji nije stao u obranu Grassa.
Zašto jedan nezavisni autor u demokratskom svijetu ne bi smio kritički progovoriti o ponašanju Židova ili Izraela bez da ga se etiketira antisemitom? Čime može biti opravdano vješto židovsko instrumentaliziranje velike žrtve vlastitoga naroda tijekom Drugog svjetskog rata s ciljem da se skrene pažnja s nekih postupaka koje svatko normalan mora osuditi? Čime su opravdani ratni zločini Izraelaca nad Palestincima? Zbog čega Izrael zabranjuje dolazak UN-ovih izaslanstava u svrhu istraživanja ratnih zločina i ispitivanja svjedoka? Postoji li „Haaški sud“ za izraelske zločine? Zbog čega važe dvostruki kriteriji kada je riječ o atomskom naoružanju? Zašto kritizirati jednu stranu (Iran), a drugu uopće ne spominjati? Gdje se u ovim slučajevima kriju SAD, taj veliki svjetski policajac i zaštitnik demokratskih ideala?
Ponavljamo, veliku žrtvu židovskog naroda tijekom Drugog svjetskog rata nitko ne osporava. Svaki zločin treba osuditi. Međutim, pretrpljeni zločin ne smije opravdavati nove zločine. A kad se radi o krucijalnim pitanjima za svjetsku sigurnost, kada je riječ o ratu ili miru, o ugroženoj budućnosti novih generacija, onda treba hrabro progovoriti poput Güntera Grassa.
Njemački autor brzo je reagirao na medijsku paljbu. Potvrdio je da svoj tekst neće povući. I nema razloga za to.