Thorvald Stoltenberg, nekadašnji izaslanik Ujedinjenih naroda tijekom rata u BiH, dao je intervju radiju Slobodna Europa, u kojem je progovorio o svom viđenju ratnih godina, mirovnih planova, ali djelomice i današnjoj situaciji u u Bosni i Hercegovini.
“Ja nisam sudac i nikada nisam želio govoriti o tome tko je najodgovorniji za rat. Nastojao sam biti nepristran, zbog čega sam često bio i kritiziran, jer su mnogi smatrali kako se trebam opredijeliti između tri glavna aktera u sukobima, odnosno podržati jednog od njih. Smatrao sam da je moj glavni zadatak kao izaslanika Ujedinjenih naroda da doprinesem zaustavljanju rata. U tome, nažalost, nisam uspio. U stvari, u nekim situacijama bilo je uspjeha”, rekao je Stoltenberg.
Na pitanje da li je međunarodna zajednica mogla učiniti više, ako ne u sprječavanju rata, a ono barem da se ranije okonča i tako smanje patnje i žrtve, Stoltenberg je kazao: „Nadao sam se da će se SAD mnogo ranije uključiti u pregovore. No, kada su Europska unija i Ujedinjeni narodi kontaktirali Billa Clintona, odgovor je bio negativan, točnije da je to europsko pitanje i, stoga ga Europljani moraju riješiti. Ja sam respektirao taj stav. Smatrao sam da je to korektan pristup. Međutim, SAD se nisu u potpunosti povukle iz te regije, već su stajale sa strane i davale instrukcije nekima od sudionika, što je, zapravo, otežavalo postizanje dogovora. Na primjer, Lord Owen, kao predstavnik EU, i ja, u ime Ujedinjenih nacija, uspjeli smo u jesen 1993. godine isposlovati usmeni pristanak sve tri strane na mirovni sporazum. Međutim, predstavnici Bošnjaka su potom priopćili da ne mogu prihvatiti taj dokument, jer su ih tako savjetovale američke vlasti. Kao razlog je navedeno da bi mala teritorija pripalo Bošnjacima. Naime, prema sporazumu je bilo predviđeno da dobiju 33.3 posto teritorije. Danas nakon Daytona, u suštini kontroliraju između 26 i 28 posto zemlje. Sporazumom iz 1993. bilo je predviđeno stvaranje tri jedinice unutar BiH – bošnjačke, srpske i hrvatske. Kao rezultat Daytona, u BiH su stvorene „dvije i pol jedinice“, jer su svi znali da Federacija BiH – između Bošnjaka i Hrvata – neće funkcionirati. Točno je da je prijedlog sporazuma iz 1993. polazio od stanja na terenu, ali to je bio i slučaj s Daytonskim. Dakle, zbog neusvajanja mirovnog plana 1993. godine rat je potrajao još dvije godine. Znam za sve kritike na račun Daytonskog sporazuma, ali sam ga podržavao, jer su njime konačno okončana stradanja ljudi“, kazao je Stoltenberg.
Premda je njegov plan iz 1993. predviđao tri entiteta, što i sada traže Hrvati u BiH, Stoltenberg to sada ne želi komentirati: „Ne bih komentirao jer odavno ne pratim neposredno stanje u BiH“, rekao je i dodao da misli kako
situacija u BiH nije najopasnija na Balkanu. Mnogo je, naime, zabrinutiji zbog stanja na Kosovu. (cd, Photo: Harry Wad/wiki).
