Objavljen je nacrt izvješća o monitoringu za tri pregovaračka poglavlja, a prema javljanju Novog lista Hrvatska je postigla veliki napredak u svojim pripremama za članstvo u EU-u. Tek u ograničenom broju pitanja potrebni su daljnji napori. „Općenito, pripreme Hrvatske za članstvo u EU na pravom su putu. Hrvatska je postigla znatan stupanj usklađenosti s europskom pravnom stečevinom“, kaže se u zaključcima nacrta izvješća u koji je Hina imala uvid.
Komisija će u utorak usvojiti i objaviti izviješće o tri poglavlja – Pravosuđe i temeljna prava, Pravda, sloboda i sigurnost i Tržišno natjecanje. U pristupnom ugovoru je definirano da će Komisija pratiti kako Hrvatska ispunjava obveze koje je preuzela tijekom pristupnih pregovora, u razdoblju od završetka pregovora do ulaska u EU-u, 1. srpnja 2013. Pretpristupni monitoring je uveden kako bi se osiguralo da zemlja uđe u EU-u potpuno spremna, bez potrebe da se nad njom provodi nadzor i nakon što postane članica. Za tri najteža i najvažnija poglavlja Komisija objavljuje izvješće svakih šest mjeseci, a najesen ove godine objavit će sveobuhvatno izvješće o monitoringu, kojim će biti pokrivena sva poglavlja.
U izvješću se navodi da „Hrvatska treba hitno pristupiti potpisivanju ugovora o privatizaciji Brodosplita i naći rješenje za 3. maj i Brodotrogir kako bi ispunila zahtjeve iz aneksa Ugovora o restrukturiranju brodogradilišta do dana pristupanja“.
Pozitivno se ocjenjuje da je nastavljeno poboljšanje i u području učinkovitosti pravosuđa te u racionalizaciji sudova. Navodi se da su poduzete mjere za zaštitu svjedoka, da je nova vlada stupila u kontakt sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom s ciljem rješavanja mogućih negativnih posljedica zakona, kojim su proglašeni ništetnim pravni akti bivše JNA, SFRJ i Srbije, a koji je donijela bivša vlada u studenome 2011. „Međutim, pitanje nekažnjivosti za ratne zločine ostaje velikih izazov u Hrvatskoj“, kaže se u izvješću i dodaje da je preostalo procesuirati većinu ratnih zločina.
Komisija navodi da je „odlazeća administracija“ obavila imenovanja više viših dužnosnika u policiji te ističe da je kod imenovanja i daljnjih reformi u policiji potrebna „velika pozornost, posebice kako bi se osigurala depolitizacija i povećao profesionalizam“.
Kritiziraju se prvi koraci koje je poduzela nova vlada u vezi s pravilima o sukobu interesa, posebice u pogledu nadzornih i upravnih odbora javnih poduzeća.
„Hrvatska treba osigurati snažan sustav za sprječavanje korupcije u državnim poduzećima. Potrebno je razvijati koncept političke odgovornosti i nulte tolerancije na korupciju“, kaže se također u izvješću.
Komisija je u izvješću dala i kratak pregled onoga što je učinjeno u ostalim poglavljima. Navodi se da su pripreme za članstvo „skoro gotove“ u desetak poglavlja, da je u 14 poglavlja preostao određeni broj otvornih pitanja te u šest poglavlja da je postignuta „općenito dobra razina usklađenosti, ali da su nekim područjima potrebni pojačani napori“. (cd, Novi list, Foto: EPP/wiki)
.jpg&filetimestamp=20101210065550){kind=link}