Favorit za mjesto francuskog predsjednika, Francois Hollande, ovih izbornih se dana koristi malo oštrijom retorikom, pogotovo kada je riječ o europskom fiskalnom paktu i strukturama odlučivanja unutar Europske unije.
Socijalist Hollande, pobjednik prvog kruga izbora za predsjednika Francuske, želi poručiti građanima da će Francuska pod njegovim vodstvom biti pošteđena vihorom globalizacije. Zalaže se za oporezivanje visokih primanja i povratak mirovinskoj granici od 60 godina. S druge strane, ogromni dugovi, visoka nezaposlenost mladih, sve manja konkurentnost francuske industrije, nedostatak srednjeg društvenog staleža, visoki porezi i prevelika admnistracija nisu baš tematizirani tijekom kampanje.
Kao novi predsjednik Hollande će se naravno brinuti o dobrim odnosima s Njemačkom i kancelarkom Angelom Merkel, baš kao što je to činio njegov prethodnik Nicolas Sarkozy. Međutim, teško je očekivati idilične odnose kao do sada, jer je Merkel nedavno otvoreno stala na stranu Sarkozya.
Hollande sada malo “bocka” kancelarku i spominje da želi iznova pregovarati o fiskalnom pkatu, dogovoru kojeg su zapravo inicirali i forsirali Merkel i Sarkozy. Pretendent za mjesto francuskog predsjednika čak prijeti blokadom i šalje apel za većim gospodarskim rastom unutar eurozone. I tu nije baš potpuno ni u krivu. Naime, eurozona je već dovoljno puta osjetila da je život na kredit rizičan i dugoročno vodi u propast. Osim toga fiskalni pakt do sada nigdje u Europi nije doveo do znatnog pojačanja nacionalnih štednih mjera. Potrebne su, dakle, mjere koje će potencirati rast, razvoj proizvodnje, nastanak novih radnih mjesta. U tom pogledu ni Europljani nemaju baš dosjetljiva rješenja. (ez, foto: Matthieu Riegler, CC-BY / Wiki)
