Vlada Zorana Milanovića odlučila se na ozbiljan korak u uspostavljanju čvršće komunikacije s Hrvatima izvan domovine, osobito onima u BiH, te pružanju svih relevantnih informacija hrvatskim iseljenicima koji, ako se odluče na povratak ili suradnju, imaju mjesto u tijelima državne uprave kojemu se mogu obratiti. U svibnju je, podsjetimo, s radom počeo Državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske, što je ideja koju je najavila još Kosoričina Vlada, a kojemu je na čelu mr.sc. Daria Krstičević, rođena u Sarajevu, bivša veleposlanica BiH i od 2008. godine zaposlenica Hrvatske gospodarske komore.
Kako javlja Slobodna Dalmacija, Ured zapošljava čak 59 zaposlenika i neformalno ga zovu “ministarstvom dijaspore”, budući da voditeljica ureda ima rang zamjenice ministra, a za svoj rad odgovara izravno Vladi. U ured, koji ni tijekom ljetne stanke nije zatvorio vrata, prebačeno je 20 djelatnika bivše Samostalne službe za Hrvate u inozemstvu Ministarstva vanjskih i europskih poslova, koji su zadržali diplomatska zvanja i status.
Imajući u vidu činjenicu da više od tri milijuna Hrvata, zajedno s potomcima, živi izvan RH, te da je riječ o velikom kapitalu naše zemlje, usvajanjem Zakona o odnosima RH s Hrvatima izvan Hrvatske te osnivanjem državnog ureda stvorene su temeljne pravne i institucionalne pretpostavke za izgradnju sustavne i učinkovite suradnje s pripadnicima hrvatskog naroda izvan granica Hrvatske, kaže predstojnica Daria Krstičević.
S obzirom na to da je ured osnovan nakon usvajanja državnog proračuna, sredstva za njegov rad prebačena su iz MVEP-ija iz stavke predviđenih troškova za zaposlenika te projekata za Hrvate izvan RH. Ukupno je riječ o oko 9,5 milijuna kuna, od kojih oko 7,7 milijuna kuna za projekte za Hrvate izvan RH, a preostali dio za plaće zaposlenika i materijalne troškove. Ured, kako je najavljeno, ima ukupno pet ustrojstvenih jedinica, među kojima su Kabinet predstojnika, Sektor za provedbu programa i projekata Hrvata izvan RH, Sektor za pravni položaj i statusna pitanja Hrvata izvan RH, Glavno tajništvo te – Ured dobrodošlice.
Ta je jedinica zadužena, uz ostalo, za poslove prijama, informiranja i upućivanja naših ljudi iz dijaspore u cjelokupan državni sustav RH, sastavljanje programa dobrodošlice i prihvata Hrvata iz iseljeništva te druge aktivnosti informiranja i suradnje s tijelima državne uprave i lokalnih vlasti. Otkako je otvoren, telefon u Državnom uredu ne prestaje zvoniti: „Svakodnevno primamo pozive kako naših iseljenika, tako i pripadnika hrvatske manjine u inozemstvu te Hrvata iz BiH. Upiti su različiti, a interes za povratkom u Hrvatsku postoji, međutim povratci i preseljenja uvijek su povezani s nizom tehničkih pitanja i detalja koje je potrebno riješiti. Upravo će zadaća Ureda dobrodošlice olakšati našim povratnicima povratak u domovinu“, kaže predstojnica Krstičević.
Koliko se Hrvata u proteklih 20 godina uopće vratilo iz iseljeništva, ne zna se – budući da se dosad nigdje o tome nije vodila službena evidencija. „Spomenutim zakonom propisana je obveza vođenja takve evidencije“, najavljuje Daria Krstičević. Državni ured za Hrvate izvan RH Milanovićeva je Vlada osnovala s ciljem zaštite prava i interesa Hrvata izvan RH i jačanje njihovih zajednica, unapređenje suradnje s dijasporom na svim područjima – od kulture i gospodarstva do školstva, sporta i slično, te poticanje povratka iseljenika u domovinu. Zakon o odnosima RH s Hrvatima izvan Hrvatske odnosi se na tri različite skupine Hrvata u inozemstvu, a to su Hrvati u BiH, zatim iseljenici u europskim i prekomorskim zemljama te hrvatske manjine u 12 europskih i susjednih država.
Osim što će održavati i promicati veze sa svim skupinama Hrvata izvan RH te im davati potporu u promicanju hrvatskog jezika i kulture, Ured će obavljati poslove koji se odnose na stvaranje uvjeta za njihov povratak u Hrvatsku i uključivanje u gospodarski i društveni život. Ured će koordinirati i nadzirati aktivnosti između nadležnih ministarstava, drugih tijela državne uprave i ostalih nositelja suradnje RH s dijasporom. (cd/matis.hr)
