Znanstvenici iz Konstanza: “U Hrvatskoj pravna država lošije funkcionira nego u Bugarskoj i Rumunjskoj!”

Predsjednik Bundestaga Norbert Lammert i nekoliko njegovih kolega traže odgađanje primanja Republike Hrvatske u punopravno članstvo u EU. Jedan od glavnih argumenata je da pravna država u Hrvatskoj ne odgovara standardu Europske unije. Takav stav zagovara i znanstvena skupina sa sveučilišta u Konstanzu, koja je objavila studiju o korupciji, u kojoj se utvrđuje da je Hrvatska u pogledu razvijenosti pravne države još daleko iza Bugarske i Rumunjske. Na čelu studije je dr. Angelos Giannakopoulos, a izrazitu korumpiranost u hrvatskom državnom aparatu znanstvenici iz Konstanza povezuju sa slijedećim faktorima:
– za vrijeme rata od 1991.-1995., kriminal i ratno profiterstvo su se razvili i proširili na državne aparate, i to s dugoročnim posljedicama
– nakon rata nastala je komplicirana situacija: kriminal i korupcija iz doba rata sankcionirani su tek povremeno i pojedinačno, dok su kulturno naslijeđe komunizma i novo nastajuće mjere preraspodjele podcrtavale upitnost prava i zakona. Autoritarna klijentelistička politika Franje Tuđmana dovela je do sustavnih poremećaja unutar hrvatskog gospodarstva
– od 2006. korupcija stoji u fokusu javnosti i određuje javni diskurs. Javnost, pak, razlikuje između sitne, svakodnevne i „grandiozne“ korupcije tj. akceptira ovu prvu, a odbija ovu drugu vrstu
– društvena struktura u Hrvatskoj orijentirana je prvenstveno na obitelji, grupama, sektorima u umreženjima, a ne na pravilima i odredbama. Ako vlastita grupa ne poštuje neku odredbu ili zakon, onda je to oprostivo. Ako netko drugi to učini, onda se takvo što percipira kao kriminal.
Giannakopoulos i njegovi kolege znanstvenici zaključuju: „Mnogi akteri u Hrvatskoj polaze od toga da je EU u stanju pozitivno utjecati na borbu protiv korupcije. S druge strane, političari uglavnom misle da korupcija može biti eliminirana isključivo naporima koji se trebaju dogoditi u Hrvatskoj“. (cd)