Kako bi se ostvario cilj od 9 % uštede energije do 2016., Hrvatska pod hitno mora investirati u energijsku učinkovitost. Prosječnim kućanstvima u tom smislu uskoro će biti ponuđene subvencije za efikasnu preraspodjelu topline. HEP se planira pojačano uključiti na tržištu. U industriji, pak, interes za ulaganjima u energijsku učinkovitost još je vrlo malen.
Općenito govoreći, u Hrvatskoj je prvi Nacionalni plan za energijsku učinkovitost za razdoblje od 2008. do 2010. doveo do vrlo mršavih rezultata. Cilj da se u 2010. ostvari ušteda energije od 3 posto daleko je promašen ostvarenim postotkom od tek 1,6 posto. Ipak, dobar napredak realiziran je u javnom sektoru koji već od 2005. uz potporu UNDP-a provodi auditiranja i uvodi sustave za menadžment potrošnje energije. Također je pozitivno što hrvatski fond za zaštitu okoliša i energijsku učinkovitost javnim ustanovama i općinama na raspolaganje stavlja nepovratna sredstva, koja pak čine oko 80 posto investicijskih troškova. Ta su sredstva do sada najčešće dodjeljena za modernizaciju javne rasvjete i energetska saniranja javnih građevina.
Javni sektor u Hrvatskoj preuzeo je vodeću ulogu i kod korištenja ESCO financiranja. Prvi ugovori potpisani su tijekom ljeta ove godine. Međutim, projekti zbog nedostatka stručnog znanja hrvatskih građevinara i nejasnih pravnih propisa napreduju vrlo sporo. Kod 85% od ukupno 11.000 javnih građevina još uvijek nedostaju temelji za energetska saniranja, jer zgrade ne posjeduju energetsku iskaznicu. Do kraja 2012. za sve javne ustanove s kvadraturom od više od tisuću kvadratnih metara moraju biti izdani energijski certifikati. Za manje zgrade (više od 250 kvadranih metara) na snazi su prijelazna razdoblja do kraja 2013., odnosno do kraja 2015. godine. (cd, foto: Dirk Goldhahn/wiki)
