GALERIJA Spektakl hrvatske kulture u Darmstadtu oduševio Nijemce!

Pravi festival hrvatske kulture ostat će u pamćenju ne samo Hrvatima u Darmstadtu, nego i u cijeloj regiji srednje Njemačke. Priredbe na visokom nivou pokazale su Hrvatsku Nijemcima na kulturan i europski način. Hrvatska je predstavljena opširno i temeljito, tradicionalno i moderno – kroz naočale druge iseljeničke generacije, i na žalost bez ikakve financijske potpore hrvatske države

Najveći spektakl hrvatske kulture u Njemačkoj ove godine se dogodio u Darmstadtu! Povodom ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju, Hrvatski svjetski kongres u Njemačkoj i Hrvatska katolička zajednica Darmstadt na noge su stavili vrhunski program s izuzetnim sudionicima. Tematski su pokrivena područja književnosti, znanosti, filma, umjetnosti, plesa i glazbe. Odaziv publike bio je odličan tijekom cijelog tjedna u Darmstadtu, a u posebnom pamćenju će mnogima zasigurno dugo ostati nastupi uživo nacionalnog Ansambla narodnih pjesama i plesova „Lado“ u dvorani Böllenfalltorhalle, u Luisencentru i u crkvi sv. Fidelisa.

No, krenimo redom. Hrvatski tjedan kulture otvoren je posebnom svečanošću u prostorijama Justus Liebig Haus u Darmstadtu. U nazočnosti veleposlanika Republike Hrvatske dr. Mira Kovača, gradonačelnika Darmstadta Jochena Partscha, predstavnice Državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske mr. Katharine Hinić, generalnog konzula RH u Frankfurtu Josipa Špoljarića i mnogih ostalih uzvanika i gostiju uvertiru u cijelotjedni program u Darmstadtu pružio je inicijator i autor projekta mr. Edi Zelić.

Živjela Hrvatska u Europskoj uniji

„Kroz Hrvatski kulturni tjedan u Darmstadtu s jedne strane želimo jačati suradnju na području kulture imeđu Njemačke i Hrvatske, ali isto tako obnoviti i osnažiti kooperaciju Hrvatske katoličke zajednice s gradskim vlastima u Darmstadtu. Važno nam je ukazati na kulturne posebnosti Republike Hrvatske uoči punopravnog pristupa Europskoj uniji, a isto tako naglasiti odličnu integraciju Hrvata u njemačko društvo, posebno ovdje u Darmstadtu, gdje naša zajednica postoji već više od četrdeset godina. Na koncu ovom priredbom želimi i pomoći potrebnoj djeci u gradu Darmstadtu odnosno udruzi Kinderschutzbund“, rekao je Zelić, ujedno zahvaljujući sponzorima, pokroviteljima i podupirateljima projekta „Hrvatskog kulturnog tjedna“. „Kroz volonterski rad uspjeli smo staviti jedan projekt na noge koji na vrhunskoj razini, u različitim fasetama prikazuje hrvatsku kulturu, umjetnost, književnost, znanost i film. Živjela Hrvatska u Europskoj uniji!“, kazao je Edi Zelić.

Kroz program na pozornici Justus Liebig Haus sjajno je vodila Laura Martinović, glasnogovornica učenika gimnazije Lichtenberg i aktivna članica Hrvatske katoličke zajednice Darmstadt. Gradonačelnik Jochen Partsch izrazio je čast što prisustvuje otvaranju Hrvatskog tjedna kulture te je spomenuo dobru integraciju Hrvata u gradu Darmstadtu. Partsch je naglasio i trnoviti put Republike Hrvatske u Europsku uniju te je rekao da je datum 1. srpnja zaista dan vrijedan posebne zdravice.

Čuvajmo svoje, poštujmo tuđe

U ime Državnog ureda Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan RH, mr. Katharina Hinić, čestitala je organizatorima na uloženom trudu kako bi se tijekom tjedna kulture njemačka javnost, a posebice mladi, uživo upoznali s Hrvatskom i njenom bogatom baštinom, ali i suvremenim djelima koja su doprinos napretku na raznim područjima ljudskog života. „Hrvati su narod koji je uvijek bio vrlo privržen svojoj domovini, stoga je lijepo vidjeti Hrvate drugog pa i trećeg naraštaja koji su očuvali hrvatski identitet, kulturu i jezik istodobno poštujući zemlju u kojoj žive i koju također smatraju svojom domovinom“, rekla je Katharina Hinić.

Veleposlanik Republike Hrvatske dr. Miro Kovač također je zahvalio i čestitao organizatorima na programu Hrvatskog kulturnog tjedna. Kovač je zahvalio i gradu Darmstadtu i gradonačelniku Partschu na gostoprimstvu te je govorio o dugogodišnjoj želji i ambiciji Republike Hrvatske da se priključi Europskoj uniji. Veleposlanik RH ocrtao je put od osamostaljenja preko prvih faza približavanja Europskoj uniji, sklapanja asocijacijskog sporazuma, vođenja pregovora, sve do ratifikacije pristupnog ugovora i punopravnog učlanjenja koje će se dogoditi 1. srpnja.

Plejada uzvanika u Darmstadtu

U prigodnom programu na pozornici Justus Liebig Haus nastupili su Karolina Kovač sa sjajnim interpretacijama pjesama „Da se opet tebi vratim“ i „Tuga dolazi kasnije“ te vrhunski gitarist Mario Raič iz Kassela koji je predstavio djela „Dionisio Aguado – Rondo Brillante“ i „Michael Tröster – Prelude Nr. 7“. Edi Zelić još je jednom prezentirao sadržaj festivala kulture u Darmstadtu, dok je Mato Radić, direktor Hrvatske turističke zajednice u Njemačkoj, kao jedan od glavnih pokrovitelja večeri, govorio o Hrvatskoj kao jednoj od najpopularnijih turističkih destinacija u Europi. Kratkim filmom posjetiteljima su dodatno dočarane ljepote hrvatskog Jadrana.

Mnogobrojni uzvanici, među kojima su bili poznata glumica i pjevačica Dunja Rajter sa svojim suprugom Michaelom Eichlerom, članovi predsjedništva HSKNj Petar Ćosić, Franjo Pavić, Franjo Akmadža, Mario Juričević, Kruno Šimović te Marina Samardžić, zatim fra Nediljko Brečić, voditelj Hrvatske katoličke zajednice Darmstadt te časne sestre Damjana Damjanović i Anđela Milas, predstavnice Kinderschutzbund Darmstadt, Gisela Gütschow i Ulrike Bonitz-Reus, Ankica Ronji (HTZ), Tonči Vanjak (Viadukt), odvjetnik Alois Kovač i mnogi drugi uživali su do u večernje sate uz hrvatske specijalitete te ekskluzivna hrvatska vina „Štimac No. 1“ i „Nevina Saint Hills“ iz uvoza uspješne münchenske tvrtke CM Exklusive Weine.

Uporabna uputa za Hrvatsku

U nastavku „Tjedna hrvatske kulture“ u prostorijama Literaturhaus Darmstadt svoju je novu knjigu pod naslovom „Gebrauchsanweisung für Kroatien“ (Uporabna uputa za Hrvatsku) predstavila književnica Jagoda Marinić. Marinić je premijerno pročitala nekoliko kratkih ulomaka i priča o hrvatskim klišejima i prepoznatljivostima. Kratke pozdravne riječi održali su Adrienne Schneider u ime Literaturhaus Darmstadt te Edi Zelić za organizatore priredbe, Hrvatski svjetski kongresi u Njemačkoj i Hrvatsku katoličku zajednicu Darmstadt.

Jagoda Marinić je čitala o svom viđenju Zagreba, hrvatske metropole koja se uvijek percipirala jednu stepenicu niže od Beča. Pravedno ili nepravedno, dobro je pitanje. Posebno upečatljiv dojam ostavila je priča „Baba Jaga“, odnosno crtice koje opisuju bakice koje uzduž unutrašnjosti kraj cesta prodaju sireve, med i ostale domaće proizvode. Mnogim situacijama i anegdotama Marinić je nasmijala prepunu dvoranu u kući literature u Darmstadtu. Posebice priča o prefriganom zadarskom iznajmljivaču apartmana „Jozi“ otkrila je svu raskoš dalmatinskih poštapalica i načina da se turistima na simpatičan način izvuče pokoja kuna više iz džepa. Knjiga u izdanju „Piper Verlag“ svakako je za preporučiti svima koji Hrvatsku žele posjetiti ili je već dobro znaju, pa u pričama Jagode Marinić mogu prepoznati i dio vlastitih iskustava.

Tijekom priredbe Jagoda Marinić odgovarala je i na pitanja moderatora Andreasa Lehmanna, a za glazbeni ugođaj pobrinula se mlada učenica Katarina Mihaljević iz Hrvatske katoličke zajednice u Darmstadtu. Gosti su nastavili ugodne razgovore o Hrvatskoj uz domaće specijalitete i vino.

Neponovljivi profesor Đikić

Znanost je bila u središtu pažnje trećeg dana hrvatskog kulturnog festivala u Darmstadtu. Trenutno najuspješniji i najpriznatiji hrvatski znanstvenik, prof. dr. Ivan Đikić održao je izuzetno zanimljivo predavanje o izazovima znanosti u borbi protiv tumora. U reprezentativnim prostorijama hessenskog državnog arhiva brojni gosti su sa zanimanjem pratili izlaganje dr. Đikića o ulozi matičnih stanica u ljudskom organizmu, nastanku tumora i aktualnim mogućnostima liječenja, odnosno sprečavanja širenja opake bolesti. Odličnim primjerima i slikovitim podlogama, čak i filmskim animacijama Đikić je impresionirao prisutne goste, među kojima su bili i hrvatski generalni konzul Josip Špoljarić, njegovi bosansko-hervcegovački kolege Nikica Džambo i Dragan Bagarić, Dunja Rajter i Michael Eichler, vlč. Ivica Komadina, mnogi liječnici i profesori iz obližnje klinike u Darmstadtu i privatnih ordinacija. Za simultani prijevod na njemački jezik pobrinula se profesionalna prevoditeljica i tumač Elisabeth Herlinger.

Dr. Đikić je, među ostalim, pokazao statističke podatke o najčešćim malignim oboljenjima kod žena i muškaraca te je preporučio redovne preglede kod liječnika, jer samo ranim otkrivanjem tumora može se povećati mogućnost njegova liječenja i kompletan nestanak. Čim započne faza metastaziranja, ni znanost trenutno nema odgovora ni rješenja. Prof. Đikić govorio je i o ulozi signalnog markera ubikvitina, kojeg je u svom laboratoriju u Frankfurtu, uz pomoć Koraljke Husnjak, detaljno istraživao te za to primio vrijedne i prestižne nagrade.

Hrvati mogu konkurirati u Europi

Zanimljivi su bili i odgovori dr. Đikića na pitanja iz publike koja su se ticala ulozi naslijedstva kod izbijanja tumora, aktualne tematike istraživanja u frankfurtskom laboratoriju (Wernerov sindrom), matičnih stanica u pupčanoj vrpci, ali primjerice i položaja znanosti u Hrvatskoj te statusa mladih znanstvenika u Hrvatskoj, odnosno njihovih mogućnosti građenja karijere u inozemstvu. „U svom laboratoriju u Frankfurtu redovno dajem mogućnost mladim studentima iz Hrvatske da osjete atmosferu koja vlada u Europi. Često naši znanstvenici imaju kompleks vrijednosti. Važno je da uvide na licu mjesta da svojim znanjem aposlutno mogu konkurirati u Europi“, rekao je Đikić koji je i nakon predavanja ostao u Darmstadtu na večernjem druženju u prostoru Oberwaldhaus.

Uspješne filmske večeri

Ljubitelji filmova došli su u Darmstadtu na svoje prikazivanjem hrvatskih djela „Povratak“ režisera Damira Lukačevića i „Ničiji sin“ Arsena Antona Ostojića. Oba filma u prostoru programmkinorex bila su odlično posjećena. Dok je „Povratak“ oslikao tipične „gastarbajterske“ klišeje, situacije i dogodovštine, „Ničiji sin“ je publiku iznenadio, pa gotovo i šokirao. Frapantna priča o sudbini hrvatskog ratnog invalida, isprepletenost njegovog životnog puta, PTSP, kritika na račun korumpiranog političkog svijeta u Hrvatskoj te posebice dramatičan kraj filma mnoge je doslovce ostavio bez daha.

Hrvatski festival u Luisencentru

Vrlo je zanimljivo spomenuti kako je „Hrvatski tjedan kulture“ u Darmstadtu zapravo sadržavao još jedan mali, ali cijeloviti kulturni program u sebi, i to na najfrekventnijem gradskom mjestu – Luisencenter Darmstadt. Susretljivošću managementa, Katje Seiffert i Marijane Jurković, u Luisencentru je tijekom „Hrvatskog tjedna kulture“ postavljena izložba starih i prepoznatljivih hrvatskih predmeta koje su skupili članovi HKZ Darmstadt, a svoj doprinos je dao i GK RH Frankfurt. Štoviše, Hrvatska turistička zajednica svojim je štandom privukla ogroman interes oko 200 tisuća prolaznika u sedam dana. Na posebnom „akcijskom“ prostoru svoje je proizvode prezentirala stolarija Kolar, djeca iz Hrvatske nastave iz Darmstadta, Griesheima i okolice s učiteljima Vedranom Moslavac i Oliverom Zekom izradila su plakate o hrvatskim prepoznatljivostima te su u Luisencentru prolaznicima „tetovirala“ glagoljicu na ruke – i to u posebnim majicama koje je za ovu prigodu pripremio AS Druck Ivana Šarića. U Luisencentru svoje je radove prezentirala i umjetnica Valentina Kvesić iz Dietzenbacha, svoje su umijeće pokazale i folklorne grupe HKZ Darmstadt te pjevač Robert Čolina. Vrhunac događanja u Luisencentru, ali i cijelog „Hrvatskog tjedna kulture“ svakako je bio nastup ansambla „Lado“.

„Lado“ oduševio publiku

U lijepom ambijentu sportske dvorane Böllenfalltor u Darmstadtu, oko 1500 posjetitelja iz cijele srednje Njemačke, ali i udaljenijih gradova frenetičnim je pljeskom ispratilo svaki nastup ansambla „Lado“. Prekrasne nošnje i velika profesionalnost jednostavno su oduševili posjetitelje. “LADO” na kraju nije smio s pozornice bez da otpleše nekoliko biseva.
U ime organizatora priredbe, HKZ Darmstadt i Hrvatskog svjetskog kongresa u Njemačkoj, goste su još jednom pozdravili fra Nediljko Brečić i mr. Edi Zelić. Jedno veliko HVALA zaslužuju svi pomagači iz HKZ Darmstadt, župskog vijeća i Croatije Griesheim koji su se pobrinuli da večer proteče u što boljem redu. I protekla je. Za pamćenje!
Nakon „Lada“ zabavu je nastavio do u sitne jutarnje sate Robert Čolina sa svojim bendom.

Generalni vikar poželio „Lado“ u Mainzu

I kada se mislilo, ovo je bio vrhunac, koncertni nastup „Lada“ se ne može nadmašiti, onda je uslijedilo sveto misno slavlje u crkvi sv. Fidelisa. U veličanstvenom ambijentu s „Ladom“ u narodnim nošnjama i pod vodstvom prelata i generalnog vikara biskupije Mainz, Dietmara Giebelmanna te fra Nediljka Brečića, uz nazočnost delegata vlč. Ivice Komadine te njemačkog, poljskog i talijanskog župnika održano je misno slavlje u znak zahvalnosti za veleban događaj hrvatske kulture i u znak zahvalnosti svetom Leopoldu Mandiću, zaštitniku HKZ Darmstadt. „Lado“ je otpjevao cijelu misu i većinu vjernika dirnuo do suza. Sjajni aranžmani i izuzetni vokali nisu ostavili ravnodušnim ni generalnog vikara koji je poželio nastup našeg ansambla u katedrali u Mainzu. „Od Vas Hrvata mi Nijemci možemo puno toga naučiti. Možemo naučiti kako se cijeni obitelj, kako se cijeni svoj jezik, vjera i kultura, možemo naučiti kako roditelji s djecom u naručju mogu doći u crkvu na svetu misu“, među ostalim je kazao Giebelmann. Njemu su fra Nediljko Brečić i Edi Zelić, predsjednik župskog vijeća, predali prigodnu dvojezičnu monografiju o ansamblu „Lado“.

Podijska diskusija zaključila tjedan za pamćenje

Hrvatski tjedan kulture u Darmstadtu na samom kraju je, naravno, tematizirao i ulazak Hrvatske u Europsku uniju. U sklopu podijske diskusije svoje viđenje o pristupnom procesu, šansama i rizicima pristupa te perspektivama Hrvatske u Europskoj uniji dali su Brigitte Zypries, zastupnica u Bundestagu i bivša njemačka ministrica pravosuđa, Klaus Peter Willsch, zastupnik u Bundestagu i član njemačko-hrvatske parlamentarne skupine te Bernd Posselt, član Europskog parlamenta. U ime hrvatskog Ministarstva vanjskih poslova bio je najavljen Hrvoje Marušić, pomoćnik ministrice Pusić, ali je svoj dolazak zbog drugih obaveza morao otkazati. Podijsku raspravu moderirao je Edi Zelić.

U iseljeništvu ima sjajnih potencijala

Bernd Posselt ispričao je mnoge detalje o svojim posjetima Hrvatskoj, susretima s tamošnjim političarima, a posebno zanimljive bile su njegove priče o konstelacijama snaga unutar europskih tijela i lobističkim strujama koje su favorzirale ili kočile hrvatski pristupni proces. „Nijedna zemlja do sada nije morala ispuniti toliko pristupnih kriterija kao Hrvatska. To je jednostavno nepravedno. Sretan sam što je Hrvatska sada nadomak cilju, a ja ću hrvatski ulazak u EU dočekati u Vukovaru“, rekao je Posselt.
U početnoj raspravi tematiziralo se mnoge aspekte, među ostalim i ulogu Međunarodnog kaznenog tribunala u Den Haagu. Klaus Peter Willsch je naglasio da je bilo neprihvatljivo ocijeniti „Oluju“ zločinačkim pothvatom, a istaknuo je i gospodarske probleme Hrvatske na čijem rješavanju će se trebati nastaviti raditi. Brigitte Zypries složila se s neprimjerenošću pojma „zločinačkog poduhvata“ te je istaknula uvjerenje da bi general Gotovina imao pravo na odštetu po njemačkom pravnom sustavu. Zypries je govorila i o iskustvima njemačke pravne države, a na upit o ubojstvima UDBA-e počinjenima na njemačkom tlu kazala je da njemačko pravosuđe mora sve poduzeti kako bi se postupci završili i kako bi se do kraja razjasnilo odgovornost za zločine na njemačkom tlu. I Bernd Posselt se složio te nije zaboravio spomenuti važnu ulogu iseljene Hrvatske, vrijednih pojedinaca poput Ivone Dončević, uz istovremenu kritiku na račun Hrvatske koja u nedovoljnoj mjeri koristi sjajne potencijale iseljeništva. (cd)