Hrvatska katolička župa Main-Taunus/Hochtaunus proslavila je svoju zaštitnicu – Gospu Velikoga hrvatskog krsnog zavjeta. Svečano misno slavlje u tom je povodu u punoj crkvi Sv. Dionizija u Kelkheimu predvodio fra Tomislav Dukić u zajedništvu s domaćinom župnikom fra Marinkom Vukmanom. Prije misnog slavlja išlo se u ophodu od sakristije kroz dvorište ispred crkve te u crkvu, u kojem su mladi u hrvatskim narodnim nošnjama nosili sliku s reljefom Gospe Velikoga hrvatskog krsnog zavjeta i položili je ispred oltara.
Sve je na početku pozdravio fra Marinko koji je ujedno predmolio posvetnu molitvu hrvatskog naroda Gospi – Kraljici Hrvata. O. Dukić je u uvodnoj riječi kazao kako kao vjerici gledamo Mariju kao uzor i primjer vjere. «Gledamo u nju kao odvjetnicu Hrvatske, kao Kraljicu Hrvata. Učimo od nje moliti, vjerovati i biti Kristovi učenici.»
O. Dukić je u propovijedi podsjetio kako većina hrvatskih katoličkih misija i zajednica u Njemačkoj i u svijetu nosi ili ime bl. Alojzija Stepinca ili se na poseban način utječe Majci Božjoj. «Današnji blagdan utisnimo u srce kao dan sjećanja na važne događaje iz naše crkvene i nacionalne prošlosti. Sjećajmo se slavnih događaja iz naše prošlosti i o tome učimo svoju djecu. Čega se danas sjećamo, što nam predstavlja ovaj lik kojeg smo položili ispred oltara? Ovaj lik se zove pralik Gospe Velikoga hrvatskog zavjeta, koji je ujedno nastariji lik Gospe u hrvatskoj umjetnosti. Potječe iz druge polovice 11. stoljeća, a pronađen je u crkvi Sv. Marije u Biskupiji kod Knina. Nalazio se u crkvi Sv. Marije, koja je jedno vrijeme bila stolna crkva kninskog biskupa. Gradnja crkve započeta je u 9. stoljeću, a radove je dovršio hrvatski kralj Dmitar Zvonimir do 1078. godine. Franjevac Lujo Marun pronašao je dio kamene trojne pregrade s pralikom Gospe od Velikoga zavjeta 14. svibnja 1892. godine. Najvažnija rečenica koja je napisana na tom liku jest ´Zdravo Kraljice, zdravo Djevice!´ U sklopu proslave 13. stoljeća kršćanstva u Hrvata 1976. godine izrađena je replika toga lika u srebru i zlatu», kazao je o. Dukić koji je dodao: «Ako se bolje zagledamo u ovaj mali Gospin lik, vidjet ćemo poruke koje su hrvatski kraljevi prihvatili kao poruku za naš narod. Na ovom liku Gospa drži otvorene dlanove prema nama, koja je sprema dati i primiti. Ona je Isusova i naša Majka koja daje milosti, a prima molitve. Daje ljubav, a prima grešnike. Oko glave joj je aureola. Preko ramena ima plašt koji je znak dostojanstva. Narod koji ima Majku Božju za svoju Kraljicu ne treba se bojati za svoju budućnost. Današnji hrvatski «kraljevi» su izbacili Gospin lik iz svojih ureda, s Pantovčaka i Markova trga, iz ministarstava i drugih prostorija. Bilo je diskusija i da se križ izbaci iz javnih prostora. Oni ističu svoje likove, stavljaju svoje slike. Stavljaju sebe za uzor. Čekamo dan kad će se Kraljica Hrvata vratiti u središte našega kraljevstva, u središte gdje se odlučuje o budućnosti hrvatskog naroda. Ovaj Gospin lik je prošao kroz krv, bol i muku i došao do nas. Ovaj nas svijet treba. Ovaj svijet treba kršćane koji su sol i svijetlo. Nemojmo više biti indiferentni kršćani, već budimo zauzeti kršćani. Budimo ova živa Gospina slika koja je pošla kroz povijest i došla do nas da naučimo i prihvatimo Gospinu poruku za budućnost, a koju su davno prihvatili naši kraljevi», istaknuo je o. Dukić.
Nakon obnove krsnih obećanja, fra Marinko je blagoslovio vjernike. Milodari te nedjelje bili su namijenjeni za potrebe Caritasa. Misno slavlje uveličao je župni mješoviti zbor pod vodstvom s. Magdalene Višić.i orguljskom pratnjom Hrvoja Barnjaka. Pri izlazu iz crkve vjernicima su se dijelile sličice s molitvom i likom Gospe Velikoga hrvatkog krsnog. Za sve vjernike je ispred crkve priređen zajednički agape.
Adolf Polegubić
