Iz tiska izašao “Adresar Hrvata izvan Republike Hrvatske”

Urednica: Kata Oreč, Patria-Promocija d.o.o., Zagreb, 2013., 512 str.

Hrvatska je izrazito iseljenička zemlja. Procjenjuje se da izvan Hrvatske i Bosne i i Hercegovine, diljem svijeta živi oko četiri milijuna Hrvata i njihovih potomaka. Iseljanjavanja su se odvijala u nekoliko velikih valova – od egzodusa pred Turskom najezdom u Austriju, Mađarsku i Italiju…, preko masovnih iseljevanja u prekomorske zemlje između dva svjetska rata do odlaska na takozvani privremi rad u zapadnoeuropske države nakon 1965. i suvremenih ekonomskih iseljavanja.

Uz sva nastojanja različitih državnih i nevladinih institucija, Crkve i iseljeničkih organizacija, nažalost još nisu ostvareni zajedništvo, suradnja i poznavanje domovinske iseljene Hrvatske. Zbog toga je još prilično neiskorišten taj veliki potencijal u ekonomskom, lobističkom, demografskom i svakom drugom smislu. Naime, nakon obećavajućih odnosa u vrijeme Domovinskog rata, kad bez potpore naših iseljenika ne bi bilo moguće ni stvoriti, ni obraniti hrvatsku državu, ušli smo u vrijeme nedovoljne suradnje, povezanosti i razumijevanja.

A kako bismo postigli iskorak na svim tim područjima nužno je razumijeti potencijale hrvatskog iseljeništva, shvatiti tko je tko u našoj dijaspori i ostvariti prvi kontakt!

Nažalost, na tom putu je do sada bilo mnoštvo poteškoća jer nije postojalo jedinstvene baze podataka. Zato „Adresar Hrvata izvan Republike Hrvatske“ dolazi u pravom trenutku i na 512 stranica donosi 2700 adresa i podataka ključnih hrvatskih ustanova, organizacija, institucija, zajednica, udruga, društava, korporacija i uglednih pojedinaca od Urugvaja i Venezuele do Novog Zelanda.

Premda se adresar sam po sebi mnogima može činiti stereotipnim i suhoparnim štivom, ovo je neiscrpno vrelo podataka, inspiracije i mogućnosti. U njemu su podaci obogaćeni mnoštvom korisnih podataka i informacija, te stručnim povijesnim i sociološkim prikazom. Riječ je o izdanju koje na jednom mjestu obuhvaća sve relevantne podatke o svim dosezima života i djelovanja iseljenika svih generacija, te koje pokazuje kolika je zapravo snaga Hrvata izvan granica Lijepe naše.

Više od 15. godina se čekalo na tiskano izdanje koje će odgovoriti na pitanje „Gdje i kako žive naši ljudi?“. Naime, do sada je tiskano samo jedno slično izdanje u izdanju Hrvatskog svjetskog kongresa devedesetih godina. Najveći teret prikupljanja podataka i izrade baze podnijela je urednica Kata Oreč, a projekt je podržao i Državni ured za Hrvatse izvan Hrvatske. U vremenu globalizacije i visokih tehničkih i komuniacijskih mogućnosti, podaci će biti dostupni i elektroničkim putem.

„Adresar Hrvata izvan Republike Hrvatske“ svojevrsno je priznanje svima onima koji unatoč udaljenosti od svojih korijena stoljećima ne prestaju njegovati vlastiti identitet, kulturu i tradiciju u tuđini te koji svoju ljubav prema domovini prenose na mlađe naraštaje.