Hrvatski iseljenički zbornik – ur. Vesna Kukavica, Hrvatska matica iseljenika, Zagreb, 2013, 400 str.
U nakladi Hrvatske matice iseljenika upravo je objavljen godišnjak Hrvatski iseljenički zbornik 2014. koji sadrži 34 samostalne autorske studije posvećene kulturnim praksama suvremenih hrvatskih migranata. Urednica ove čitane trojezične Matičine serijske publikacije je Vesna Kukavica. Građa ovogodišnjega sveska, koja povezuje 10 zemalja svijeta sa 4 kontinenta, raspoređena je na 400 stranica u 8 tematskih cjelina, ilustriranih s mnoštvom fotografija. Priloge su pisali renomirani domaći i strani stručnjaci H. Sablić Tomić, D. Rosandić, A. Z. Kinda-Berlakovich, D. Gjenero, M. Knezović, B. Perić, S. Kale, V. Grubišić, V. Bailey, E. Zelić, G. Cvitan, S. Vulić, S. Švec Španjol, W. F. Lalich, I. Čizmić, G. Borić, N. Barić, R. March, E. Marin, T. Rudež, I. Buljan, Ž. Lovrenčić, O. Ljubišić, Ž. Holjevac i dr.
Ugledna bečka slavistica Andrea Zorka Kinda-Berlakovich u svojoj studiji pod naslovom Razvojni put književnoga jezika gradišćanskih Hrvata cjelovito opisuje oblikovanje književnoga jezika gradišćanskih Hrvata do regionalnoga hrvatskoga standardnoga jezika. Kako su razvoj jezika i razvoj identiteta neobično usko povezani, postoji opravdana težnja unutar te gradišćanskohrvatske manjine za normiranim jezikom koji bi trebao ojačati svijest manjine i u digitalnoj epohi. Online rječnik gradišćanskohrvatskoga jezika je sastavni dio Ugovora o kulturnoj suradnji Austrije i Hrvatske, a realiziraju ga Znanstveni institut gradišćanskih Hrvatov iz Trajštofa i Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje iz Zagreba. Gradišćanski su Hrvati prije pola tisućljeća odselili iz današnje Hrvatske i BiH u Ugarsku, Austriju, Slovačku i Češku. Na početku gradišćanskohrvatske književnosti stoji fragment iz Klimpuškoga misala, napisanog hrvatskim jezikom prije 450 godina, točnije 1564. povodom kojeg Zbornik objavljuje studiju dr. sc. Andreje Zorke Kinda-Berlakovich.
Dvadeseti jubilej Hrvatskog svjetskog kongresa opisuje publicist iz Njemačke Edi Zelić, koji ističe da HSK povezuje iseljeništvo sa svih kontinenata još od godine 1993. Za prvog predsjednika HSK izabran je ing. Nikola Kirigin iz SAD-a. Rad unutar Kongresa organiziran je prema tematskim područjima: 1) humanitarna i financijska pomoć domovini, 2) ulaganja u Hrvatsku i njezina obnova, 3) povratak u domovinu te jačanje veza između domovine i dijaspore, 4) promidžbena djelatnost i širenje istine o Hrvatskoj u svijetu i 5) organiziranje hrvatske dijaspore. HSK je nakladnik mnoštva publikacija na više svjetskih jezika, a jedno vrijeme je djelovao i kao nevladina organizacija u UN-u s konzultativnim statusom. Članstvo HSK je sudjelovao u izradi Zakona o Hrvatima izvan domovine. Najuspješnija suvremena sportska i kulturna akcija za mlade HSK su Hrvatske svjetske igre, koje će se 2014. godine održati u Zagrebu – uz potporu Hrvatske matice iseljenika i Državnog ureda za Hrvate izvan RH, kao i ostalih utjecajnih institucija iz Hrvatske, zaključuje Zelić.
Stalni suradnik Matičina godišnjaka, publicist Gojko Borić iz Njemačke, autor je osvrta na djelovanje hrvatskih iseljenika u glavnom gradu Španjolske, dosad prvoga sustavnoga pregleda te vrste. Posebnu zahvalnost autor duguje prof. dr. Dušku Jelaviću, koji mu je stavio na raspolaganje svoje bilješke i isječke iz različitih publikacija pa je Borić imao mogućnost napisati potresnu priču o Madridskom krugu hrvatskih egzilanata. Hrvati su u Madrid dospjeli nakon završetka Drugoga svjetskoga rata i niza proživljenih nepravednih postupaka, stekavši ondje mir i pravo na naobrazbu i stvaralaštvo. Hrvata u španjolskoj metropoli nije bilo mnogo, oko 60 do 70, koji su se doseljavali u taj simpatičan grad, u njemu neko vrijeme živjeli, uglavnom kao studenti i intelektualci, te odlazili u ostale španjolske gradove i države zapadnog svijeta, gdje su neki od njih postigli zavidnu profesionalnu karijeru, piše Borić.
Najopsežnija je studija dviju mladih etnologija s zagrebačkoga Filozofskoga fakulteta i to Marijete Rajković Iveta i Martine Mišetić, koje su s etnološkog i kulturno-antropološkog motrišta istražile najraseljeniju našu regiju Ličko-senjsku županiju. Studija čitatelju otvara novi put spoznavanja jednoga segmenta slike hrvatskoga (etno)kulturnog prostora.
Toj se tematici pridružio i istaknuti američki etnomuzikolog Richard March, koji u Zborniku razmatra recentne tehnološke i političke promjene koje su utjecale na tradiciju hrvatskog tamburaškoga glazbovanja u Sjedinjenim Američkim Državama. Navodeći konkretne primjere, raspravlja o stilskom unificiranju kao rezultatu sve manje izolacije sjevernoameričke tamburaške tradicije od Hrvatske i Vojvodine odakle potječe, te među zemljopisno odijeljenim američkim zajednicama u kojima duže od stojeća žive glazbenici hrvatskih korijena. Spominje i poboljšanje komunikacija slijedom dostupnosti internetskih stranica, glazbe koja se može slušati on-line, ali i mobilnih telefona, satelitske televizije te jeftinijih zrakoplovnih putovanja.
Hrvatski pisci krimića iz Njemačke poput Silvije Hinzmann (57), Ranke Keser (47) i Zorana Drvenkara (46) u središtu su pozornosti književnoga kritičara Borisa Perića. Esej, uz to, donosi skicu za pregled negativaca hrvatskih prezimena u stranim krimićima.
Hrvatsko-slavensko potporno i prosvjetno društvo koje su osnovali naši doseljenici u blizini rudnika zlata u Boulderu (Zapadna Australija) prije točno 100 godina prva je slavenska organizacija koja je imala svoje prostorije u Australiji prije Prvoga svjetskog rata – otkriva australski Dalmatinc Walter F. Lalich, profesor Sveučilišta Macquarie iz Sydneyja. Marginaliziranim doseljenicima u vrijeme zlatne groznice, koji su obavljali najteže poslove kao rudari i drvosječe, bio je to dom desetljećima. Zgrada postoji i danas, ali je promijenila i namjenu i korisnike – sada je crkva. Zdanje je to neosporne baštinske vrijednosti koje svjedoči o zlatnome tragu našega radništva pod Južnim križem, čiji su krv, znoj i suze utkani u kulturni razvoj Goldfieldsa s lokalnim, komunalnim, domovinskim i svjetskim događajima. Ovaj izvorni znanstveni rad upozorava na čimbenike osnutka Društva 1913., ali i izazove s kojima se to fraternalističko udruženje suočavalo u izmijenjenim tehnološkim te društvenim i ideološkim okolnostima.
Zanimljiva je studija iz područja humane geografije autorice Marije Galić koja prepoznaje specifične značajke američke i europske geografije koje se pokazuju važnima za narativne strukture romana uronjenih u posebno migrantsko iskustvo troje hrvatsko-američkih pisaca, i to Edwarda Ifkovica, Josipa Novakovicha i Mary Helen Stefaniak.
Zbornik redovito prati otkrića hrvatskih znanstvenika u svijetu. Matičina stalna suradnica Tanja Rudež u ovom borju izdvaja dvoje vrsnih prirodoslovaca Bojana žagrovića i Ivu Tolić-Nørrelykke. Bojan Žagrović djeluje u istraživačkoj skupini na Max F. Perutz Laboratories (MFPL) Sveučilišta u Beču kao uspješan računalni biolog, matematičar, biofizičar i kemičar − riječju multidisciplinarni znanstvenik, koji je proglašen jednom od 30 dolazećih zvijezda u svjetskoj znanosti. Znanstvenica Iva Tolić-Nørrelykke, voditeljica je prestižnih projekata od 2005. godine na Max Planck Institutu za molekularnu staničnu biologiju i genetiku u Dresdenu, zadivivši planetarnu istraživačku zajednicu famoznim kvascem-besmrtnikom. Nakon niza projekata koje Tolićevoj financira Njemačka zaklada za znanost, naša se znanstvena zvijezda namjerava vratiti u rodni Zagreb. S fizičarom dr. Nenadom Pavinom ima zajednički projekt u sklopu fonda Jedinstvo uz pomoć znanja MZOS-a.
Ukratko, tematske cjeline Znaci vremena, Kroatistički obzori, Mostovi, Povjesnica, Baština, Duhovnost, Znanost te Nove knjige sadržavaju vrlo raznorodnu građu o našim znanstvenim i književnim zvijezdama, jezikoslovcima, umjetnicima različitih provenijencija od elitnih modernista (na naslovnici mitska Penelopa B. Čikoša, 1903.) do suvremenih performera. Nisu izostale ni uobičajene uzbudljive priče vezane za životne izazove raseljenih hrvatskih obitelji s udaljenih meridijana i paralela.
Naslovnica
Bela Čikoš Sesija, Penelopa, 1903. Izložba Alegorija i arkadija – antički motivi u hrvatskoj moderni, Galerija Klovićevi dvori, Zagreb, 2013. Autorica izložbe Petra Vugrinec i sur.
http://www.matis.hr/index.php/hr/aktivnosti/nakladnistvo/hrvatski-iseljenicki-zbornik
Darko Horvat
