Novi predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker, koji će preuzeti Europsku komisiju 1. studenog, najavio je prioritete svog petogodišnjeg mandata. Program je naslovljen “Novi početak za Europu: moja agenda za zapošljavanje, pravdu i demokratske promjene”. Najprije je pokazan zastupnicima Europskog parlamenta, koji su ga, na svom jeziku, dobili prije nego su u utorak, nakon rasprave, izglasali povjerenje Jean-Claudeu Junckeru.
Luksemburžanin je o svojoj viziji rješavanja problema govorio u serijama tribina za vrijeme kampanje koje su vodili kandidati Europskog parlamenta, ali sada je najavio konkretne poteze.
Iako se svi slažu da je nezaposlenost zastrašujuća, ipak, iznenađenje je iznos od 300 milijardi eura za koji novi predsjednik Komisije kaže da će ga mobilizirati za stvaranje novih radnih mjesta. Gdje će naći taj novac? Njegov šef kabineta Martin Selmayr objasnio je da je cifra dobivena konsolidiranjem svih dosad predviđenih ulaganja u višegodišnjem proračunu, ali također i fondova na koje se dosad nije računalo, kao što su fondovi Europske banke za investicije i razvoj. Prema Junckeru, najveća mana koja se do sada pokazala je “manjak dobrih projekata”.
Osim mobilizacije fondova i projekata, koja vodi stvaranju novih radnih mjesta, Juncker je naveo još prioriteta.
Jedinstveno digitalno tržište trebalo bi moći generirati još 250 milijardi eura dodatnog rasta.
Energetska unija bila bi ambiciozna i uključivala bi i problem klimatskih promjena.
Razvijanje i produbljavanje zajedničkog tržišta uključivalo bi jačanje industrijalizacije Europe.
Čvršća i pravednija monetarna unija podrazumijeva, između ostalog, i zamjenu “trojke” novom, legitimnijom strukturom koju bi EP čvršće kontrolirao na europskom, a nacionalni parlamenti na nacionalnom planu.
Sporazum o slobodnoj trgovini sa Sjedinjenim Državama trebao bi biti “razuman, uravnotežen” i ne bi “na oltaru slobodne trgovine žrtvovao europske standarde u sigurnosti, zdravlju, socijalnoj zaštiti i zaštiti podataka”.
Slijedi “područje pravde i temeljnih prava baziranih na zajedničkom povjerenju”.
Nova politika imigracije podrazumijevala bi zajedničku politiku prema azilu, novu europsku politiku migracija i uspješniju borbu protiv ilegalne imigracije. Sigurno će biti osnovano novo i važno povjerenstvo oko ove teme.
Jean-Claude Junkcer želi da EU bude globalno jači faktor. Predviđa da će zamjenica ili zamjenik Catherine Ashton imati vrlo opširan i težak dosje pa želi da drugi povjerenici, čija se domena dodiruje ili preklapa s vanjskom politikom ili sigurnošću, pomognu. Očekivano, rekao je da u narednih pet godina nema novih proširenja.
Novi predsjednik Komisije želi demokratizaciju Unije. U tom smislu, predložit će sporazum kojim će se EK, EP i Vijeće obvezati na transparentnost.
J.-C. Juncker potvrđen je u EP-u nakon vrlo burne diskusije u kojoj su UKIP-ovci prekidali Junckera povicima negodovanja uobičajenim za Britanski parlament, ali, ipak, atmosfera nije bila agresivna ili destruktivna, nego živa i konkurentska u idejama. Juncker je u EP-u govorio oko sat vremena. Istaknuo je euro kao stožerni element Unije. Upozorio je da će i dalje paziti da se ne probijaju dogovori oko duga i deficita, te rekao da neće biti primanja novih članica u EU u njegovu mandatu.
U govoru je pomiješao ciljeve svoje, EPP političke obitelji i opozicionih Socijalista i time dao na znanje da je čovjek dogovora. Bio je duhovit: „Nije vrijeme ni za revoluciju ni za kontrarevoluciju”. Parlament ga je odobrio sa 422 glasa. (cd/Euroreport)
