Vijeće stalnih predstavnika zemalja članica u Bruxellesu (COREPER), usvojilo je mjere kojima je cilj da presuši pomoć iz Moskve proruskim snagama u istočnoj Ukrajini.
Sankcije stupaju na snagu zato jer i nakon pada malezijskog zrakoplova i dalje traje “neprekinuta doprema oružja, opreme i ljudi” na ukrajinski teritorij. “Želimo dati posve jasno na znanje… da je takvo ponašanje neprihvatljivo te da će i EU i Amerika stezati sankcije sve dok se ta činjenica u Moskvi ne shvati”, rekao je David Cameron. Diplomati su u Bruxellesu rekli da su odnos prema posmrtnim ostacima ljudi nakon pada malezijskog zrakoplova, te činjenica da još uvijek nema slobodnog prolaza do aviona, vjerojatno bili presudni da se EU ipak odluči za sankcije.
Mjere stupaju na snagu čim se, u srijedu, objave u Službenom listu EU-a. Paket sankcija razvodnjen je prema onome koji je predložila Europska komisija, ali je ipak takav da se može reći da je dostignuta “treća faza” sankcija, faza koja cilja sektore ruske ekonomije. Predsjednik Europskog vijeća Van Rompuy rekao je da su mjere “vrlo jak signal Ruskoj Federaciji”.
Najjače kazne udarene su ruskom financijskom sektoru. Ruska poduzeća imat će samo ograničen pristup europskim bankovnim kreditima, neće više biti listana na burzama.
U pojašnjenju visoki diplomat rekao je da banka iz EU-a više neće moći kupovati obveznice ruskih banaka bilo gdje u svijetu, na bilo kojem tržištu. Isto tako, u pretpostavljenoj situaciji, podružnica japanske banke u Londonu neće moći kupovati ruske bankovne obveznice.
Pod ovim režimom firme ili pojedinci iz EU-a neće moći niti trgovati bilo kojim financijskim instrumentom neke ruske banke koje dospijevaju za više od 90 dana. Najviše intervencija na prijedlog Komisije članice su imale u prenosu tehnologije i u obrani. Zabranjen je izvoz u Rusiju svog oružja navedenog na uobičajenim listama.
Najveća je, dakako, iznimka dopuštena Francuskoj oko ratnih brodova klase Mistral, ali nije jedina. Svi ugovori koji su sklopljeni prije stupanja na snagu ovih sankcija poštivat će se. Dakle, sve se sankcije odnose na buduće, a ne i sadašnje poslove.
Osim toga, EK je želio da se potpuno zabrani izvoz u Rusiju proizvoda koji mogu imati i civilnu i vojnu upotrebu, ali zemlje članice su preko svojih stalnih predstavnika zabranile izvoz samo u slučaju da je ruska vojska krajnji korisnik. Ruske civilne tvrtke i dalje mogu uvoziti te proizvode dvostruke namjene. Što se tiče ciljanja energetskog sektora, kazne će se odnositi na prijenos tehnologije za naftni biznis, dok je sve u vezi s plinom pošteđeno.
Na crnu listu na kojoj je već navedeno 87 pojedinaca i 20 kompanija dodano je još osam pojedinaca bliskih V. Putinu i tri kompanije.
Nakon što je Vijeće objavilo ove nove mjere Herman Van Rompuy je komentirao da će rusku destabilizaciju susjedne zemlje prvo osjetiti ruska ekonomija. Ali, posljedice će, tvrdi se u analizama, osjetiti i EU. U eurozoni, još uvijek slaboj nakon krize, gospodarski bi rast mogao biti zaustavljen. Najteže sankcije, u financijskom sektoru, najjače će osjetiti City, tako da je Cameronova politička odluka ipak prevladala nad britanskim financijskim interesima, što skoro nitko nije očekivao. I druge europske zemlje tvrde da će ozbiljno primijeniti odluke o sankcijama. To uključuje i Francusku, osim Mistrala, te Italiju, koja je dulje nego ostali oklijevala s primjenom tvrđega stava.
Europske i američke sankcije prema Rusiji nisu bile dogovarane do u detalje, tvrde u Bruxellesu, ali rezultat je ipak takav da su se postavile u jedinstvenu frontu prema Moskvi. (cd/Euroreport)
