Sadržajno ovogodišnji svezak trojezičnog Hrvatskog iseljeničkog zbornika povezuje 30 zemalja svijeta
Ovogodišnji Matičin godišnjaku Zagrebu predstavili su ravnatelj HMI-ja mr. sc. Marin Knezović, prof. dr. sc. Željko Holjevac, dr. sc. Marijeta Rajković Iveta, etnologinja hrvatskih korijena iz Argentine Paola Gadže te urednica Vesna Kukavica. Promociju je moderirala voditeljica Matičina odsjeka iseljeničke baštine Ljerka Galic u nazočnosti brojne publike.
Hrvatski iseljenički zbornik 2015. prava je enciklopedijska riznica stvaralaštva Hrvata izvan Republike Hrvatske i sadrži 32 autorska priloga, koji su raspoređeni u 8 tematskih cjelina – uz sažetke na španjolskom i engleskom jeziku. Sadržajno ovogodišnji svezak povezuje 30 zemalja svijeta s 4 kontinenta. Već tradicionalne tematske cjeline Znaci vremena, Kroatistički obzori, Mostovi, Povjesnica, Baština, Duhovnost, Znanost i Nove knjige problematiziraju vrlo raznorodnu građu o hrvatskim zajednicama u prekooceanskim zemljama i EU susjedstvu.
Zbornik u žarište interesa ove godine uvodi hrvatsko iseljeništvo iz Buenos Airesa i Rosarija, donoseći migrantska iskustava u oba smjera koja su znalački opisale ovogodišnje promotorice Zbornika Marijeta Rajković Iveta i Paula Gadže. Dosad nepoznata stradanja Hrvata za australske zlatne groznice opisao je Walter F. Lalich, njemački epilog olovnih vremena Gojko Borić a useljeničke stigme našijenaca u Južnoj Australiji Vesna Drapac. Nadalje, pregled prošlogodišnjih kulturnih zbivanja u domovini, uz portret književnice Irene Vrkljan s višedesetljetnom berlinskom adresom, dala je Helena Sablić Tomić. Državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske – središnje upravno tijelo RH za odnose s Hrvatima izvan domovine – predstavili su Milan Bošnjak i Žana Ćorić. Aktivnim radom i sustavnim djelovanjem Državnog ureda ostvareni su brojni iskoraci i promovirano zajedništvo suvremene hrvatske nacije na globalnoj razini kao bitne odrednice kreativnih odnosa u transnacionalnim migrantskim okolinama u kojima danas zatječemo naše polutisućljetno iseljeništvo na raznim meridijanima i paralelama. Mobilnost 21. stoljeća za Državni ured je još jedan izazov, koji će nada se autorski dvojac i uredništvo Zbornika uskoro uroditi povratništvom. Misiju Državnog ureda, kao i realizaciju projekata moguće je pratiti i on-line www.hrvatiizvanrh.hr.
Treće Hrvatske svjetske igre – projekt Hrvatskog svjetskog kongresa opisala je Ivana Rora. Hrvatske svjetske igre afirmirana su sportska i kulturna manifestacija, koja okuplja mlade ljude iz brojnih zemalja svijeta u kojima žive Hrvati i građani hrvatskih korijena s ciljem afirmacije zdravog života, mira i tolerancije. Manifestacija neslužbeno nosi ime Crolimpijada, jer svojim plemenitim ciljevima nastoji doprinijeti olimpijskom pokretu – a priprema za četvrte HSI već počinju. Tomislav Žigmanov suvereno upoznaje s glavnim kulturnim obilježjima suvremene hrvatske zajednice u Vojvodini. Lidija Cvikić, Lada Kanajet Šimić i Tamara Turza Bogdan autorice su napisa o hrvatskim izvandomovinskim školama Amerike i Kanade – HIŠAK-u. O prozi Nede Mirande Blažević Krietzman iz SAD-a piše Denis Derk, a o amsterdamskim vinjetama pjesnikinje Sanje Percele Sanja Vulić. O čileanskom dramatičaru, redatelju i glumcu Domingu Mihovilovicu Rajcevicu Tessieru piše hispanistica Željka Lovrenčić, a australsku Croatian Studies Foundation (1984.) predstavlja Luka Budak, ravnatelj HS na Sveučilištu Macquarie. O književniku, jezikoslovcu i političaru Ivanu Mažuraniću (1814.-1890.) piše Marijan Lipovac, a Estela Banov o putopisu Ante Tresića Pavičića pod naslovom Preko Atlantika do Pacifika. Život Hrvata u Sjevernoj Americi – putopisna, estetska, ekonomska i politička promatranja. Narodni sabor u Chicagu 1915. tema je povjesničara Ivana Čizmića. Isječke iz prošlosti Hrvatske bratske zajednice, nakon 120 godina djelovanja, donosi Tihomir Telišman. O publicističkoj ostavštini Karla Mirtha govori napis Ive Buljan. Profesor emeritus Katedre hrvatskog jezika i kulture na Sveučilištu Waterloo u Kanadi Vinko Grubišić piše o prijateljstvu i suradnji s književnikom, urednikom Hrvatske revije Vinkom Nikolićem. Janko Herak u svom članku sabire nove leksikografske prinose o vrhunskim hrvatskim znanstvenicima iz iseljeništva među kojima su u ovom broju Matičina godišnjaka uvršteni Jakša Cvitanić, Mladen Viktor Wickerhauser, Davor Pavuna, Marin Soljačić, Dubravko Justić, Igor Mezić, Branko Ruščić i Eugen Koren. Tanja Rudež piše o vrhunskim znanstvenicima Dušku Stanislavu Ehrlichu i Silviji Gradečak – mladoj Vukovarki s američkog MIT-a.
O novim knjigama u zborniku piše povjesničar Željko Holjevac izdvajajući monografiju Constructing Yugoslavia: A Transnational History Vesne Drapac iz Australije. Urednica Vesna Kukavica dosada je uredila 16 svezaka Matičina ljetopisa, koji opsežu 6440 stranica i u kojima je objavljivalo suradničke priloge 512 autora. Zbornik 2015. obuhvaća radove 32 autora, a među već spomenutima i Zbornik donosi i vrijedne članke Bože Skoke, Davora Gjenera, Marine Gabelice, Antonije Zaradije Kiš, Dražena Klinčića, Ivana Goluba, Marina Ivanovića i Tanje Rudež.
U svome obraćanju prisutnima urednica Vesna Kukavica istakla je kako su istraživanja i članci autora za nju iznimno poticajni za virtualno putovanje od Aljaske do Ognjene zemlje, juga Afrike te Australije i Novoga Zelanda. Zbornik, kaže Kukavica, obiluje zanimljivim životnim pričama hrvatskih iseljenika i povratnika. Prema njenim riječima potka svakog priloga, kroz pojedinačne sudbine zrcali dvije pojave: suvremenu mobilnost hrvatskih građana s jedne strane, te s druge, migrantske prakse 21. stoljeća – znanstvenika, umjetnika, ali i običnih pečalbara. Posebna pozornost u izboru kulturnih i duhovnih sadržaja iz domovine usmjerena je na digitaliziranu kulturnu baštinu RH koja se može pretraživati online, hrvatsku dječju književnosti dostupnu na novim medijima i internetu te jezičnim tehnologijama.
Tekst: Diana Šimurina Šoufek; Fotografije: Snježana Radoš
