U vrijeme komunizma prešućivala su se i tajila dobra koja je učinio, nastupila su nova sustavna nasilja i zatiranja sloboda ali i izravna progonstva, zatvaranja i ubijanja. Trag njegove izloženosti nije nestao premda je bio podvrgnut strašnom iskrivljava – Izložba o životu i radu blaženog Alojzija Stepinca, koju je organizirala hrvatska zastupnica Marijana Petir u suradnji s Uredom za kulturna dobra Zagrebačke nadbiskupije te Hrvatskim katoličkim sveučilištem, otvorena je u sjedištu Europskog parlamenta u Bruxellesu.
Život i djelo te svi važniji događaji vezani uz Stepinca prikazani su na vremenskoj lenti od njegova rođenja 1898. godine do današnjih dana. Izloženo je 18 plakata s fotografijama i izrekama koje je Stepinac izgovorio u različitim prigodama o tome što znači čovjek, što znači vjera, Bog, nada, savjest, oprost ili spas.
U sklopu izložbe postavljene su i tri skulpture Alojzija Stepinca, akademskih kipara Josipa Poljana, Tomislava Kršnjavoga i Ante Jurkića, gipsana posmrtna maska akademske kiparice Mile Wood te četiri medalje posvećene Blaženiku akademskog kipara Damira Mataušića. Izložbu je otvorila potpredsjednica Europskog parlamenta Mairead McGuinness, zastupnica iz Irske, a otvaranju izložbe prisustvovali su, među inima, pomoćni zagrebački biskup, mons. Ivan Šaško kao izaslanik zagrebačkog nadbiskupa kardinala Josipa Bozanića, biskup sisački mons. Vlado Košić, te predstojnik Ureda za kulturna dobra Zagrebačke nadbiskupije mons. Nedjeljko Pintarić.
Okupljenim zastupnicima, diplomatima i posjetiteljima Europskog parlamenta prigodnim govorom se obratio biskup Ivan Šaško. “Stepinac je bio izniman Europejac kojega vrijedi upoznati i u sadašnjem vremenu se nadahnjivati njegovom zauzetošću i hrabrošću. Stepinac po svojoj formaciji i zalaganju za istinski humanizam jest primjer Europejca koji je živio vrijednosti kršćanske kulture koja je uvelike odredila identitet Europe”, rekao je biskup Šaško.
“Stepinac je po svojoj službi bio trajno izložen..izložen ne samo javnosti, nego i udarcima triju pogubnih ideologija – fašizma, nacizma i komunizma, koje su obilježile veliki dio europskoga 20. stoljeća. Osim te neizbježne izloženosti po službi, iz svoje odgovornosti i ljudskosti nadbiskup Stepinac se izložio u zauzimanju za čovjeka kojemu je prijetitila pogibija, kojemu je oduzeto ljudsko dostojanstvo bez obzira kojoj rasi, vjeri, kulturi ili narodu pripadao. Izložio je sebe do mjere ugroženosti vlastitog života”, istaknuo je pomoćni biskup zagrebački.
Dodao je da su ga neprijatelji izložili svojim interesima, a “kada to nije uspjelo zbog čvrstoće njegovih stavova, izložili su ga pogrdma, optužbama i osudi”. “U vrijeme komunizma prešućivala su se i tajila dobra koja je učinio, nastupila su nova sustavna nasilja i zatiranja sloboda ali i izravna progonstva, zatvaranja i ubijanja. Trag njegove izloženosti nije nestao premda je bio podvrgnut strašnom iskrivljavanju i manipuliranju”, rekao je biskup Šaško, dodajući da se nakon komunizma o Stepincu može slobodno govoriti, ali da je i višedesetljetna propaganda ostavila traga i da otežava pristup istini pogotovo onima koji nisu dijelili tadašnje povijesne okolnosti.
Mons. Nedjeljko Pintarić koji je pripremio izložbu izjavio je da je Stepinac “svoj život darovao za obranu istine i dostojansva Božjega i dostojanstva čovjeka, svake rase i svake nacije”. “Njegov je život nadahnuće i nama danas”, istaknuo je Pintarić.
Izložba će biti otvorena do 17. lipnja. U srijedu će se u Europskom parlamentu održati i konferencija o humanitarnom djelovanju blaženoga Alojzija Stepinca, koju zastupnica Marijana Petir organizira u suradnji s Hrvatskim katoličkim sveučilištem i Radnom skupinom Europske pučke stranke za međukulturalni i religijski dijalog.
Blaženi Alojzije Stepinac postao je zagrebački nadbiskup 1937., za kardinala je imenovan 1953., a Papa Ivan Pavao II. proglasio ga je blaženim u Mariji Bistrici, 3. listopada 1998. Očekuje se da će ubrzo biti proglašen svecem Katoličke crkve.
(cd/Hina, foto: FB)
