Hrvatska Vlada nije uspjela potpuno zaštititi hrvatske interese i iskoristiti našu poziciju punopravne članice EU – izjavila je HSS-ova europarlamentarka Marijana Petir analizirajući tajni dokument na temelju kojega je EU jučer u Bruxellesu formalno otvorio dva nova bitna poglavlja u pregovorima sa Srbijom. Svečanost otvaranja poglavlja 23. i 24. dogodila se na marginama sastanka ministara vanjskih poslova 28 država članica EU na kojemu se, prema VL-u, hrvatski ministar Miro Kovač nije pojavio.
– Kada je riječ o jurisdikciji nad ratnim zločinima, tj. spornom srbijanskom zakonu (ZORZ-u), on se u zajedničkoj poziciji EU za 23. poglavlje ne spominje izrijekom, već uopćeno tako da se poziva Srbiju, a izbjegava sukob pravosudnih nadležnosti da osigura da se ratni zločini procesuiraju bez bilo kakve diskriminacije, a sva otvorena pitanja koja se na to odnose moraju biti potpuno riješena. Bojim se da to nije neka velika utjeha za hrvatske branitelje.
Smatram da je u mjerilima jasno trebalo navesti kao obvezu Srbiji ukidanje članaka 2. i 3. ZORZ-a kad to već nije postavljeno kao uvjet za otvaranje 23. poglavlja – kaže Marijana Petir za VL te kritizira i bivšeg premijera Zorana Milanovića i ministricu Vesnu Pusić zbog propuštanja ugradnje tih uvjeta među mjerila za otvaranje poglavlja.
Drugi važan hrvatski uvjet, bolja zaštita hrvatske manjine u Srbiji, također se ne spominje izrijekom u zajedničkoj poziciji EU.
– Poštovanje prava manjina i obveze Srbije nadugačko i naširoko su navedene u dokumentu EU, no kao najugroženija manjina spominju se Romi, a o Hrvatima nema nijedne riječi premda smo i nedavno svjedočili brutalnom premlaćivanju mladića hrvatske nacionalnosti u Vojvodini i premda se Hrvate diskriminira na dnevnoj razini – kaže Marijana Petir. Treći uvjet na kojem je Hrvatska inzistirala bio je puna suradnja Beograda s Haaškim sudom, a Petir podsjeća da su poglavlja sada otvorena unatoč “općepoznatoj činjenici da Srbija ne surađuje s Haaškim sudom te da je prisutna radikalizacija javnog političkog prostora u Srbiji”.
– Iako su u dokumentu „Zajednička pozicija EU“ za 23. poglavlje svi ovi problemi naznačeni, u 50 prijelaznih mjerila njihovo ispunjavanje ipak je fleksibilno postavljeno i ovisit će o opredjeljenju i zainteresiranosti buduće hrvatske Vlade da budno prati što Srbija radi i inzistira na ispunjavanju tih mjerila – zaključuje Petir.
Uoči međuvladine konferencije između EU i Srbije, koja u trenutku zaključenja ovog izdanja još nije započela, srpska ministrica za eurointegracije Jadranka Joksimović izjavila je da očekuje da će se otvorena pitanja s Hrvatskom rješavati bilateralnim putem, a ne kroz pregovarački proces Srbije s EU.
– Mi smo uvijek spremni i za razgovor i za analizu, ali mislimo da bilateralna pitanja zaista nemaju mjesta u pregovaračkom procesu koji poznaje jasne procedure i kriterije – rekla je Joksimović.
Udruge hrvatskih branitelja i stradalnika Domovinskog rata kritizirale su u utorak hrvatsku Vladu i diplomaciju zbog toga što je jučer Srbija otvorila poglavlja 23 i 24 u pristupnim pregovorima za punopravno članstvo u Europskoj uniji iako nije ukinula zakon o univerzalnoj nadležnosti za procesuiranje svih ratnih zločina na prostoru bivše SFRJ, ocijenivši to promašajem hrvatske Vlade i diplomacije.
Đuro Glogoški, predsjednik Udruge stopostotnih invalida Domovinskog rata, rekao je da je stav branitelja bio jasan da nema otvaranja poglavlja 23 i 24 dok ne ispune uvjete te da su zadnjih dana više puta razgovarali s predstavnicima Vlade. Dodao je kako su jučer Vlada i institucije hrvatske države okrenule leđa hrvatskim braniteljima i nisu prihvatile njihov prijedlog.
Na upit novinara jesu li mogući prosvjedi branitelja, Glogoški je rekao da dolaze izbori i da će na izborima sve biti rečeno. (cd/H/VL, foto: mediazzz)
