Ministarstvo prometa ovih je dana iz Bruxellesa dobilo potvrdu da je iz instrumenata za povezivanje Europe (CEF) Hrvatskoj odobreno jedanaest projekata iz područja prometa koje će EU sufinancirati sa 306,9 milijuna eura od ukupno 456 milijuna eura, koliko je Hrvatskoj na raspolaganju iz ove omotnice. Ukupna vrijednost hrvatskog udjela u ovim projektima, od koji se mnogi realiziraju na razini više država, iznosi 492,7 milijuna eura.
Prioriteti EU
CEF je novi instrument za razdoblje od 2014. do 2020. godine namijenjen ulaganju u infrastrukturne prioritete Europske unije u području prometa, energetike i digitalne tehnologije, a sve s ciljem pomaganju razvoju, poboljšanju infrastrukture, smanjenju razlika između država i stvaranju novih radnih mjesta.
Najveći projekt koji će se sufinancirati iz ovog fonda je projekt modernizacije i gradnje drugog kolosijeka pruge Križevci – Koprivnica – mađarska granica od 43,2 kilometra. Ukupna vrijednost projekta je 297,1 milijun eura, a EU će ga sufinancirati sa 241,3 milijuna eura. Ta pruga se nastavlja na prugu Dugo Selo – Križevci čiju modernizaciju i gradnju EU financira sa 85 posto potrebnih sredstava. Ovaj projekt je prioritet jer je dio mediteranskog koridora, jednog od devet koridora transeuropske prometne mreže (TEN). Vezan s tim koridorom je i drugi projekt vrijedan 140,5 milijuna eura. Riječ je o kontejnerskom terminalu Zagrebačkog pristaništa u riječkoj luci. Njega će EU sufinancirati sa 26,8 milijuna eura.
Kroz CEF Europska unija će sufinancirati i hrvatski dio mosta Svilaj preko rijeke Save. Riječ je o zajedničkom projektu Hrvatske i Bosne i Hercegovine ukupne vrijednosti 25 milijuna eura, a svaka država daje polovicu sredstava. Od hrvatskih 12,8 milijuna eura, EU će sufinancirati 7,1 milijun eura. Ugovor o gradnji tog mosta potpisan je prošlog tjedna s tvrtkom Viadukt.
Bez pelješkog mosta
Osim tih projekata, u paketu su i projekt za poboljšanje upravljanja u zračnom prometu, projekt za zračni promet u zagrebačkoj zračnoj luci, projekt sustava za potrebe Kontrole zračne plovidbe, projekt punionica za električne automobile itd.
Iako je također infrastrukturni projekt, Pelješki most nije u okviru CEF-a. Naime, Pelješki most ne povezuje dvije države, već teritorij unutar jedne države te će se financirati sredstvima regionalnog razvoja.
O kojim se projektima radi pročitajte OVDJE.
(cd, foto: wiki/Dr Murali Mohan Gurram)
