Vijesti o tome da pojedini hrvatski inovativni mladi poduzetnici, prvenstveno u IT sektoru, za razvoj svojih projekata dobivaju potporu financijera u inozemstvu i tamo ih realiziraju uglavnom se pozitivno prenosi u hrvatskim medijima. No, demografe i ekonomiste zabrinjava sve izraženiji trend novog vala iseljavanja populacije, dakle ne samo (ne)kvalificirane, nego izuzetno nadarenih mladih ljudi koji osmišljavaju suvremene, perspektivne projekte i razvijaju ih daleko od svog doma. Imat će to, upozoravaju, negativne dugoročne posljedice za gospodarski rast RH.
Svoja iskustva o motivima i razlikama u poslovanju desetak predstavnika hrvatskih startupova koji su preselili u London danas su predstaviti predsjednici RH Kolindi Grabar-Kitarović na okruglom stolu u Bloombergu u sklopu njezina službenog posjeta Ujedinjenom Kraljevstvu. Poslovni.hr kontaktirao je uoči skupa većinu startup-ovaca i, ukratko, među njima prevladava stav da svoje projekte mogu neusporedivo jednostavnije realizirati u jakom financijskom i poslovnom središtu kao što je London. Marija Butković, koja vodi poslovanje i zadužena je za marketing i suradnju s investitorima za startup Kisha, koji proizvodi pametne kišobrane, a pokrenuo ga je mladi tim u riječkom inkubatoru čiji je i ona dio, još se 2014. preselila u London. “Kishu smo s razlogom locirali u London s obzirom na sjedište firme, budući da smo procijenili da nam takav potez donosi više mogućnosti za konekcije, rast i pristup stranim investitorima”, kaže Butković, napominjući da su razvoj softwarea i proizvodnju kišobrana zadržali u Hrvatskoj, budući da je tamo ostatak tima i proizvođač, tvornica Hrvatski kišobran, s kojim dobro surađuju.
“U bližoj budućnosti ne planiramo ništa mijenjati, budući da nam je glavni investitor upravo u Londonu, a i trenutno otvaramo prodajne kanale u zapadnoj Europi, što nam se pokazalo znatno lakše raditi iz Londona. Ujedno, količina prilika ovdje je znatno veća nego u bilo kojoj državi središnje ili istočne Europe, budući je britanska prijestonica glavni tech hub u Europi generalno. Internet of Things je u velikom uzletu upravo ovdje, stoga to vidimo kao odličnu priliku za daljnji rast i razvoj”, ističe Butković, zadovoljna dosadašnjim rezultatima, budući da razvijaju hardverski proizvod koji nije nimalo lako graditi, niti financijski, niti logistički. U pripremi je, dodaje, nova kolekcija kišobrana, a u prvih šest mjeseci 2016. već su dosegli prodaju iz cijele prošle godine, te su zaključili ugovore s distributerima u Njemačkoj, Irskoj, Hong Kongu, Kanadi i SAD.
Glavni ekonomist HGK Zvonimir Savić uvjeren je da ovakve tendencije nikako nisu dobre za hrvatsko gospodarstvo. “Riječ je o produbljivanju negativnih demografskih tendencija, ali i o gubitku najvitalnijega dijela stanovništva koje je jedino sposobno kvalitetno se uključiti u suvremene razvojne procese, brzo prihvatiti tehnološki napredak i pokrenuti gospodarski razvoj zemlje na novim temeljima”, smatra Savić. Hrvatska, ističe, premalo ulaže u poticanje znanstveno-istraživačkog rada i ne pruža dostatnu institucionalnu i financijsku potporu starupima. Polazeći od toga da je Hrvatska u grupi zemalja s vrlo niskim potencijalnim rastom BDP-a i da su nešto više stope odraz faze konjunkturnog ciklusa i povoljnih vanjskih okolnosti, a ne strukturnih promjena, Savić u problemu gubljenja mladog, obrazovanog i inovativnog stanovništva vidi minus i za budući stabilan i održiv gospodarski rast. (cd/poslovni.hr, foto: FB)
