Sa strpljenjem nije lako! Tko već voli čekati? Najdraže nam je kad se naš trud odmah naplati. Ali nemogu se svi ciljevi tako lako ostvariti – oni veliki još teže. Zbog toga nas ljude diljem svijeta spaja jedna stvar – ustrajnost.
Joanne K. Rowling je jedna od najpoznatijih spisateljica na svijetu. Njene knjige o Harry Potteru su prevedene na čak 73 različita jezika i prodano je više stotina milijuna knjiga. Milijuni ljudi gledali su holivudske filmove o magičaru u kinima. Jedna velika priča o uspjehu! Da bi uopće do toga došlo, poznata britanska spisateljica i njen agent Christopher Little morali su imati puno strpljenja i ustrajnosti. Nisu se predavali! Dok je pisala prvu knjigu o Harry Potteru, Rowling je živjela kao samohrana majka od socijalne pomoći. U međuvremenu njen agent Little predstavljao je manuskript u nekoliko izdavačkih kuća – gdje je dobivao samo odbijenice. Među nezainteresiranima bila je i izdavačka kuća „Bloomsbury Publishing“ koja je 1997. Rowling ipak ponudila ugovor. Danas zapravo nitko ne zna koliko je zaradila Joanne K. Rowling, neki kapital 51-godišnje spisateljice procjenuju na milijardu dolara.
Čuči li ustrajnost u našim genima?
Što zajedničko imaju natjecateljski sport i karijera? Oboje zahtjevaju visoku razinu izdržljivosti. Doduše ovdje ne pričamo o kondicijskoj izdržljivosti u sportskom smislu, ali se može naći neka definicija koja odgovora za oba sektora: Naime izdržljivost je sposobnost održavanja snage tijekom dužeg razdoblja.
Sportska izdržljivost se može poboljšati kroz redovni trening. Današnja znanost tvrdi kako se određena skupina ljudi, kroz svoju genetsku dispoziciju, mogu razviti u jake i izdržljive sportaše. Slično je kada čovjek silno motiviran prati jedan cilj, na putu do ostvarenja tog cilja mora biti ustrajan (izdržljiv) i u stanju preskočiti sve prepreke koje ga na tom putu čekaju.
Zašto je upornost tako važna
Ustrajnost, upornost i strpljenje. Tko želi biti uspješan mora imati te osobine. Upravo veliki ciljevi i uspjesi u životu možemo jedino doseći ako smo ustrajni i uporni. Tko u razgovoru za posao misli da je iskazivanje vlastitog nestrpljenja zapravo prednost, taj se gadno vara, jer mnogi znanstvenici misle da su ustrajnost i strpljenje mnogo važniji nego isključivo talent za obavljanje posla. Nebitno je odakle dolazimo, kako izgledamo, koliko smo inteligentni ili kolika je naša želja za moći. Štoviše je bitna ustrajnost s kojom slijedimo ciljeve kao i izdržljivost i strpljenje u našem djelovanju.
Sad! Odmah! Evo sad ću! Živimo u jako brzom vremenu gdje se ustrajnost čini kao jedna zastarjela osobina. Zašto uporno štedjeti kada svoje želje mogu financirati s jeftinim kreditom? „Strpljenje je stablo s gorkim korijenima koje nosi slatke plodove“, kaže jedna stara perzijska izreka. Ekonomski analitičar Matthias Sutter je također mišljenja kako s više ustrajnosti u životu možemo još više ostvariti. U njegovoj knjizi „Otkriće strpljenja – ustrajnost pobjeđuje talent“ Sutter u raznim studijama dokazuje kako je strpljenje isto toliko vrijedno kao talent.
Odlučna djeca uspješnija kad odrastu
Američki psiholog Walter Mischel Kinder je u dugotrajnom istraživanju došao do zaključka: Tko je kao malo dijete iskazivao ustrajnost, taj će i u fazi odrastanja i kao odrasla osoba ostvarivati bolje rezultate te voditi uspješniji život. Ovaj psiholog je slavu stekao s poznatim „Marshmallow testom” (Marshmallow – poznati slatkiš iz SAD-a). Tako je pozvao predškolsku djecu, smjestio ih u jednu praznu prostoriju u kojoj je bio samo stol i na njemu tanjur sa slatkišima. Mališanima je obećao da će im dati i druge slatkiše, ako ne pojedu sve sa stola, dok se Mischel Kinder vrati u prostoriju. Petnaest dugih minuta Mischel je promatrao djecu iz susjedne sobe.
Kao što se moglo očekivati, nekoliko dječice je pojelo slatkiše sa stola nakon samo nekoliko trenutaka. Drugi dio nije ni došao blizu stola a onaj treći dio je radio sve samo da ne gleda prema slatkišima na stolu.
Trinaest godina poslije, Mischel Kinder pozvao je istu djecu i pokazalo se sljedeće: Djeca koja nisu pojela slatkiše bili su puno usmjereniji prema svom cilju i bili su uspješniji u školi. Oni mentalno jači više su planirali unaprijed, bolje su vladali frustracijama, imali su čvršće veze, bili su samosvijesniji i manje ovisni o raznim stvarima. I kasnija istraživanja potvrdila su Mischelove spoznaje: Strpljiva djeca od prije pokazala su se godinama nakon testiranja kao uspješniji. Konačan rezime poznatog znanstvenika bila je: Mentalna snaga i samokontrola su bitni za uspješan život. No, što ako se mi nismo rodili s takvim sposobnostima, da li je s time naša sudbina okončana? Ili je moguće da odgoj naših roditelja i naša socijalna okolina mogu utjecati na to? Možemo li mi to samostalno trenirati kao recimo neke vježbe u sportu?
Walter Mischel uvjeren je da to nije samo stvar genetike, već stvar ustrajnosti, upornosti, odgoja i našeg vlastitog razvoja. Tu ne smijemo gledati one koji su bez ikakvih problema odoljeli slatkišima na stolu, već onima koji su se zabavili s nečim drugim kako bi odoljeli zovu slatkiša. Pozitivna motivacija je ovdje odigrala najveću ulogu, ne samo zabava s nekim drugim stvarima.
Ako s optimizmom gledamo prema budućnosti i uporno pratimo naše ciljeve, onda bi nam bilo mnogo lakše reci ne onim usputnim nagradama. Zato, nema predaje!
foto: miketraffic.com