Jučer je obilježeno 111 godina od kada je Eduard Slavoljub Penkala patentirao prvu mehaničku olovku na svijetu.
Hrvatski inženjer i izumitelj poljsko-nizozemskog porijekla jedan je od najznačajnijih izumitelja s početka 20. stoljeća. Nedugo nakon izuma prve mehaničke olovke, patentirao je i prvo nalivpero sa čvrstom tintom. Nakon niza patenata, 1911. godine Penkala je u zagrebačkoj Branimirovoj ulici otvorio tvornicu, koja je svojedobno imala oko 800 zaposlenika i izvozila u 70 zemalja svijeta. U razdoblju između 1912. i 1926. godine bila je to jedna od najvećih tvornica pisaćeg pribora.
No, ne mogu da se ne zapitam: Zašto se sramimo naših hrvatskih velikana? Zašto to ne želimo i ne znamo iskoristiti za našu turističku promociju? Zašto penkala nije naš hrvatski suvenir? Zašto cijeli svijet ne zna da je mehanička olovka izumljena u Hrvatskoj? Penkalu ljudi iz cijelog svijeta svakodnevno koriste, zamislite da smo to dobro brendirali i kada god netko primi penkalu sjeti se Hrvatske. E to je marketing i brendiranje!
Hrvatski izumitelji su zaslužni za velika otkrića, otkrića za koje svijet mora znati da su iz Hrvatske, pogotovo ako pričamo u kontekstu Hrvatske kao turističke destinacije.
“Once in a life time“ prilika za brendiranje Hrvatske
Pri ulasku u Europsku uniju, 2013. Godine, na svečanoj ceremoniji u Zagrebu nismo se znali prezentirati kada su sve oči Europe, a tako i Svijeta bile uprte u nas. “Once in a life time“ prilika kada su svi svjetski mediji prenosili sliku, video i priču iz Hrvatske. Jesmo li je iskoristili? Nažalost nismo. Propustili smo veliku priliku i bez obzira na osjećaj ponosa, imao sam osjećaj i srama, kao da se Europa smilovala, pa nas iz sažaljenja pustila u EU. „ Žalosno je kako naše državne institucije nemaju znanja, sluha, ni smisla za korištenje hrvatske kreativne industrije, a ponajprije popularne kulture stvaranja imidža Hrvatske u svijetu“ istaknuo je Božo Skoko u svojoj zadnjoj knjizi „ Kakvi su Hrvati“ , koju najtoplije preporučam svima jer bi po meni knjiga svakako trebala biti obvezna „lektira“ za svakog građanina Lijepe Naše.
„Možda je netko od odgovornih gledao otvaranje olimpijskih igara u Londonu, koje su bile školski primjer kako cijelom svijetu na atraktivan način „prodati“ svoju kulturu i povijest“ piše Skoko. I zaista, Englezi su uspjeli „prodati“ i brendirati kišu, a mi ne znamo prodati kako treba sunce i more. I da, cijeli svijet zna za Stonehenge na koji dolaze milijuni turista godišnje, no nažalost niti Hrvati ne znaju za najstariji kalendar u Europi, ORION koji je pronađen u Vinkovcima koji je striji od Stonehengea oko 350 godina, a civilizacijski puno napredniji. Bez omaložavanja Stonehenge-a kao lokaliteta, no usporedbe kalendara Oriona s spomenutim lokalitetom su više nego suvišne.
I onda se s pravom pitam: Zašto to nije bila jedna od poruka koju smo morali poslati prilikom ulaska u EU? Zašto ORION, nije suvenir tj. poklon svih naših delegacija, kako kad idu na službena putovanja po Europi kao i obrnuto, kada strani dužnici dolaze u Hrvatsku. Imamo se čime ponositi i hvaliti.
U komparaciji kako se treba raditi i razmišljati u 21.stoljeću ističem gospodarsku kampanju UK pod vodstvom Conarda Bird-a, savjetnika britanskog premijera i direktora kampanje GREAT : “Cijela kampanja počela je 2012. , ali planiranje je počelo godinu prije. Znali smo da je 2012. posebna godina za UK. Imali smo Olimpijske igre i Kraljičin dijamantni jubilej, te smo znali da će četiri milijarde ljudi vidjeti Britaniju na televiziji. Istodobno smo imali financijsku krizu i znali smo da moramo učiniti sve da popravimo stanje. Razmišljali smo o tome da potencijal OI-ja i želju za rastom standarda te otvaranjem novih mjesta ujedinimo jedinstvenom kampanjom koja bi privukla turiste, ulagače i studente, ali i da britanskim tvrtkama olakšamo izvoz„ izjavio je Conard Bird te dodao kako Hrvatska može ponuditi mnogo više od turizma, ali svijet to ne zna.
Vratimo se na naše Hrvatske velikane i inovatore… Zašto nismo istaknuli naša najveća dostignuća, naše inovatore, našu kulturnu i civilizacijsku baštinu? Nažalost, opet nismo iskoristili priliku. Kao da se sramimo samih sebe, naše povijesti i našeg identiteta. Mali smo jer želimo da budemo mali, mali smo jer se ponašamo kao da smo mali, mali smo jer ne poštujemo sami sebe – a onda nas logično i drugi doživljavaju kao male. Nažalost i dan danas situacija je i dalje ista.
Cijeli svijet nosi kravatu, a nitko ne zna kako je to hrvatski proizvod!
Zašto svijet ne zna za Teslu, Penkalu, Fraust Vrančića i sve druge naše inovatore koji su nas zadužili. Zašto svijet ne zna da su Hrvati zaslužni za padobran, torpedo, kravatu, dalmatinere, cepelin, raketni motor,brodski kompas… Gdje su tematski muzeji za svakog našeg istaknutog inovatora koje posjećuju tisuće turista? Gdje su tematske večeri koje slave dostignuća naših inovatora? Tako se produžuje turistička sezona!
Znate li kako je Petar Mišković izumitelj parne kupelji, kako je Tomislav Uzelac izumio prvi mp3 player kao i m-parking, kako je Ivan Vučetić je otac daktiloskopije – metoda identifikacije pomoću otisaka prstiju, a Marin Soljačić je prvi izveo eksperiment Bežičnog prijenosa električne energije, dok je Josip Belušić izumio brzinomjer. Lista je još puno duža.
Imamo najstariji kalendar i grad ( naselje ) u Europi, prvo europsko pismo, vojsku, serijsku proizvodnju metala u svijetu, prvu lijevu i desnu cipelu…. na prostoru Vukovara i Vinkovaca nicala je Vučedolska kultura koja je postavila prve temelje europske civilizacije!
Kolijevka europske civilizacije. Kolijevka europske civilizacije. Kolijevka europske civilizacije. Kolijevka europske civilizacije. Kolijevka europske civilizacije. Kolijevka europske civilizacije. Kolijevka europske civilizacije. Kolijevka europske civilizacije. Kolijevka europske civilizacije. Kolijevka europske civilizacije. Kolijevka europske civilizacije. Kolijevka europske civilizacije. Kolijevka europske civilizacije. Kolijevka europske civilizacije. Kolijevka europske civilizacije. Kolijevka europske civilizacije. Piše na ploču nama Hrvatima Bart Simson.
Nema boljeg turističkog motiva u Europi za dolaskom u kolijevku europske civilizacije! A to nitko ne zna, čak niti Hrvati. Tko je kriv? Naravno mi sami, jer ne poštujemo sami sebe, a onda nas neće poštivati niti drugi. Eto i odgovora zašto smo ušli u EU kako smo ušli, a i dan danas nas gledaju kao neke Balkance. Balkance koji su kolijevka europske civilizacije.
Više od pola Europe nas još ne percipira kao turističku destinaciju!
Prema istraživanju HTZ-a o snazi brenda hrvatskog turizma iz 2013. godine pokazalo se je da njegova snaga bila nedostatna, s iznimkom ograničenog broja tržišta. Naime, od ukupnog potencijala od 258 milijuna osoba, njih čak 43 posto nije bilo svjesno hrvatske turističke ponude. Procjenjuje se da je hrvatsku turističku ponudu prepoznavalo oko 147 milijuna ljudi, ali njih čak 55 posto nije razumjelo ponudu i sam brend. Novija istraživanja iz 2016. godine ipak pokazuju rast te je tako svjesnost o hrvatskom turističkom brendu porasla za 23 posto, dok je samo razumijevanje brenda poraslo za 16 posto. No, zar je to dovoljno? Kakva je slika i percepcija Hrvatske u Europi? Jesmo li prepoznati s nečim drugim osim sunca i mora i Dubrovnika? Jeli to sve što možemo ponuditi?
Kako se istaknuti u moru punom riba? Kako opstaju „mali“ među velikima? Imamo se čime ponositi, hvaliti i istaknuti. Imamo istinite i vjerodostojne priče s kojima možemo i moramo biti drugačiji. Imamo toliko značajne priče, izume, sportaše, glazbenike… na koje moramo biti ponosni i koje moramo promovirati, ako ne zbog nas samih onda kao spomen prema njima i njihovim dostignućima jer su nas zadužili. Zar HTZ ne bi trebao brendirati hrvatsku kroz ove elemente? Imamo “sveti gral” u svijetu marketinga i brendiranja, ne jedan nego njih stotine. Da, puni smo života samo nažalost to svijet ne zna. Što bi samo drugi napravili od samo jedne priče, a kamoli od više njih.
U svijetu marketinga kada si „mali“ moraš biti drugačiji, poseban, brz, kreativan i inovativan, a mi se i dalje brendiramo kao smeđa krava kako bi rekao Seth Godin, marketing guru i autor svjetskog bestsellera Plava Krava. „Stvar je jednostavna: morate biti posebni, drugačiji, osobiti. Morate imati ono što drugi nemaju. Morate znati nadahnuti, a to ćete moći samo ukoliko ste i sami nadahnuti. Nešto što je osobito zaslužuje da se o tome govori, da bude zamijećeno. To je nešto izvanredno. Novo. Zanimljivo. To je plava krava. Dosadno je pak nevidljivo. Dosadno je smeđa krava“ ističe Seth Godin.
Fascinantno je kako se silno trudimo biti smeđa krava, a apsolutno sa svim čime raspolažemo možemo biti sinonim Plave krave. Imamo sve predispozicije od inovacija, kreativnosti, uspjeha, ljepote i raznolikosti – sve imamo. Što još želimo i trebamo? Imamo 1244 otoka, otočića, hridi i grebena, a isto toliko i nevjerojatnih vjerodostojnih, jedinstvenih i istinitih priča. Mi smo turistička Plava krava Europe, bar bi trebali biti, no opet sve je na nama. I dalje se pitam zašto ne koristimo sve ove nevjerojatne činjenice. Odgovor je nažalost i dalje isti – sramimo se naše povijesti, kulture i identiteta, a zanimljivo kako je upravo to i smisao turizma – poznavanje novih načina i kulture življenja.
Ne trebamo uopće biti pametni niti izmišljati toplu vodu. Budimo to što jesmo – Hrvati. Prodajmo to što jesmo, naše priče koje samo moramo lijepo upakirati i „prodati“. (cd/hrturizam,foto: Roberta F./wiki )
Izvor: Goran Rihelj / hrturizam
