Jedan od najuglednijih njemačkih dnevnih listova Frankfurter Allgemeine Zeitung objavio je opširan članak o Gospinim ukazanjima u Međugorju. „Onaj tko želi proučiti kako se nepoznato i pusto mjesto može pretvoriti u turistički „hot spot“, trebao bi posjetiti Međugorje na jugu Bosne i Hercegovine, Do početka osamdesetih godina ovdje nije bilo motela ni kafića, pa čak ni pitke vode. Danas u Međugorju može prenoćiti 30 tisuća osoba u hotelima i apartmanima, restorani su iznikli jedan do drugoga, a broj suvenirnica je nepregledan“, stoji na početku teksta u FAZ-u.
Čitateljima se pojašnjava da turisti u Međugorje stižu iz cijelog svijeta, a navodi se i pozadina vidioca Marije, Ivana i Vicke koji, navodno, do danas dnevno imaju kontakt s Majkom Božjom koja im kao „Kraljica Mira“ šalje poruke o molitvi, odricanju, vjeri i ljubavi prema bližnjemu. Međugorski franjevci, navodi se dalje, Međugorje poistovjećuju sa svetištima u Lourdesu i Fatimi, gdje je Papa Franjo boravio povodom stote godišnjice ukazanja Gospe.
FAZ citira Vencela Čuljka koji je o razvoju Međugorja napisao doktorat i koji je Globusu izjavio da je izgradnja Međugorja krenula bez kontrole. Hrvati i Talijani navodno su dijelili investicija pola-pola, a Međugorje je, kako stoji u tekstu kojeg potpisuje njemačka novinska agencija dpa, pravi dorado za pranje novca. „Milostinja iznosi ponekad i do deset tisuća eura“, navodi se.
Biskupa Ratka Perića njemački list navodi kao velikog kritičara Marijinih ukazanja kojih je, prema njegovoj računici bilo oko 47 tisuća. Visoko povjerenstvo pod vodstvom kardinala Camilla Ruinija nakon petogodišnjeg istraživanja početkom 2014. zaključilo je da su prva ukazanja Gospe početkom osamdesetih „vjerojatna“, ali veliki broj kasnijih ukazanja ipak manje vjerojatan. U skladu s time i Papa Franjo se zauzeo za to, kako navodi FAZ, da se nastavi istraga prvih Gospinih ukazanja u Međugorju. „Žena koja se ukazuje u Međugorju nije Isusova majka. Gospa ne može biti šefica poštanskog ureda koja svakodnevno šalje poruke“, citira se Papa Franjo.
Ipak, kako piše FAZ, Crkva ne želi milijune vjernika koji iz godine u godinu stižu u Međugorje staviti pred zid. Stoga je Vatikan u travnju poslao varšavskog biskupa Henryka Kosera u Međugorje kako bi izradio prijedloge o pastoralnoj skrbi vjernika koji stižu na jug Bosne i Hercegovine. Koser se godinama bavio istraživanjima Gospinih ukazanja u ruandskom mjestu Kibeho. Prema njemu je Međugorje „plodan teren“ koji je doveo do toga da je više od 600 mladića izabralo svećeničko zvanje.
„Nakon svih službenih i neslužbenih izjava mnogih dionika mediji sada čekaju rješenje za Međugorje: Vatikan priznaje prva ukazanja iz osamdesetih godina kao čuda, crkva se u dušobrižničkom smislu o hodočasnicima brine organiziranije nego do sada, a Međugorje kao hodočasničko mjesto stavljeno je pod ingerenciju Vatikana kako bi se uveo red i razriješile nedoumice oko navodnih ili stvarnih novčanih poslova“, zaključuje FAZ. (cd/FAZ, foto: screenshot)
