Ovih dana u Zagrebu je održan, čini nam se, važan znanstveni skup koji je organiziralo društvo Miko Tripalo. Niz stručnjaka pričao je o demografiji, a intencija skupa bila je, kažu organizatori, ukazati na ključne pokazatelje demografskih kretanja u Hrvatskoj, ali i pomoći u definiranju konkretnih politika i mjera koje bi preokrenule negativne demografske trendove. Stručnjaci koji su predstavili rezultate svojih istraživanja uglavnom se slažu u jednoj stvari, nije dovoljno tek ponešto poboljšati standard građana kako bi oni ostali u Hrvatskoj.
Potrebne su konkretne mjere koje potiču ekonomsku aktivnost i vidljivo poboljšavaju životni standard. “Dokle god je jaz između europskog i hrvatskog životnog standarda ovako visok, ne možemo očekivati zaustavljanje ili povratak dijela iseljenih”, kaže nam u razgovoru Krešimir Ivanda s Katedre za demografiju zagrebačkog Ekonomskog fakulteta.
Ivanda je, inače, s pročelnikom svoje katedre Anđelkom Akrapom, koji je i posebni savjetnik predsjednice za demografsku obnovu, na spomenutom skupu predstavio njihovo istraživanje o najnovijim iseljavanjima i promjenama u demografskim strukturama Hrvatske. Kako bismo što detaljnije prikazali najnovije, nimalo optimistične trendove, izvukli smo nekoliko grafova koje su stručnjaci predstavili.
Zanimljivo je recimo i kako su, kaže nam profesor Ivanda, domaći podaci o iseljenima dosta nepouzdani. “Samo oni iseljeni koji su odjavili svoje prebivalište ulaze u statistiku iseljenih, a takvih je tek manji dio”, kaže Ivanda. Zato se Akrapovo i Ivandino istraživanje temelji na procjenama stranih izvora, zavoda za statistiku i novih prijava hrvatskih državljana na strane bankovne, socijalne i zdravstvene sustave.
1. U AUSTRIJU JE OTIŠAO VELIK BROJ OBITELJI S MALOM DJECOM
Gornji graf prikazuje podatke od 2002. do kraja 2015. i na njemu je vidljivo kako je broj Hrvata u Austriji na najvišoj razini bio 2014. godine. Tada ih je u Austriji bilo oko 10 tisuća, od toga je 6.036 onih s hrvatskom nacionalnošću, a 3.725 onih koji su rođeni u Hrvatskoj. Broj je 2015. malo opao. Što se tiče spomenutog razdoblja, brojke su najniže bile 2010. Tada je prema austrijskoj statistici tamo bilo nešto više od tri tisuće Hrvata. Situacija je stagnirala sljedeće dvije godine, a onda je 2012. vrtoglavo narasla.
Graf prikazuje kako je među onima koji su iz Hrvatske preselili u Austriju tijekom 2015. godine zapravo najviše mladih, od 20 do 29 godina. Vjerojatno očekivano, među iseljenima je najmanje starijih ljudi, od 65 godina naviše. Dojam o tome koliko je golem broj ljudi koji su preselili u Austriju možda ćete najbolje dobiti ako u obzir uzmete da ta zemlja i dalje ima restrikcije za radnike iz Hrvatske. U Austriju je s obiteljima iselilo i 600 djece do 14 godina.
2. HRVATIMA JE IRSKA SUPER OPCIJA ZA PRESELJENJE
Jedna od čestih destinacija hrvatskih građana koji se odluče iseliti je Irska. Prema broju socijalnih brojeva za Hrvate, odnosno PPS-u koji je nužan da bi osoba koja dođe u Irsku mogla pronaći posao, jasno je kako je unazad pet godina broj hrvatskih radnika u Irskoj znatno porastao. Recimo, 2000. je PPS imalo tek 70 građana dok ih je 2015. bilo 75 puta više, odnosno 5312.
3. U ŠVEDSKU VIŠE ODLAZE MUŠKARCI
Kao i u ostalim zemljama, trend useljavanja u Švedsku posljednjih je godina u porastu. Graf, osim ukupnog broja ljudi koji su preselili u Švedsku, prikazuje i kakav je omjer muškaraca i žena. Na preseljenje se, dakle, češće odlučuju muškarci, i to otprilike za trećinu više. Unazad sedam godina, godina u kojoj je najviše Hrvata preselilo u Švedsku bila je 2016., kad ih je otišlo 1569. Prošle godine taj se broj neznatno umanjio, tek za 15 ljudi.
4. U NJEMAČKU JE U PET GODINA OTIŠLO VIŠE OD 140 TISUĆA LJUDI
Prema njemačkim službenim statistikama broj ljudi s hrvatskim državljanstvom rapidno je porastao. U Njemačku se 2016. iselilo 48.080 ljudi što je u odnosu na 2012., kada ih se iselilo 4570, nezanemariv porast od otprilike 43 tisuće ljudi. Najveći je skok pritom bio u razdoblju od 2013. do 2014. Broj ljudi koji su odselili u Njemačku u tom je periodu s 12.226 porastao na 30.591.
5. MEĐU TOP TRI ZEMLJE SMO S NAJVIŠE RADNIKA U DRUGIM ZEMLJAMA
Od ze6. NAJVIŠE LJUDI, LOGIČNO, ODLAZI IZ NAJNERAZVIJENIJIH ŽUPANIJAmalja Europske unije Hrvatska je među top tri zemlje s najvećim postotkom radnika u drugim zemljama Uniji. Više radnika u inozemstvu imaju samo Rumunjska (19%) i Litva (15%). Hrvatska je, dakle, treća s oko 13 posto, dok je malo iza nas Portugal. Najmanje radnika u drugim zemljama Europske unije imaju Njemačka, Ujedinjeno Kraljevstvo i Švedska, kreću se oko 1 posto.
“Iseljavanjem mladog, produktivnog i ekonomski aktivnog stanovništva svi sustavi koji se temelje na proračunskim prihodima su u ozbiljnoj opasnosti. I to uz sve ostale njima svojstvene probleme. Prvenstveno se to odnosi na mirovinski i zdravstveni sustav. Privatni sektor se već bori sa značajnim nedostatkom radne snage, što se može još intenzivirati i proširiti na djelatnosti koje još uvijek nisu pogođene. Također, struktura potrošnje, a time i investicija će se mijenjati”, upozorava Ivanda na posljedice ovakvih trendova.
6. NAJVIŠE LJUDI, LOGIČNO, ODLAZI IZ NAJNERAZVIJENIJIH ŽUPANIJA
Ivanda je u razgovoru za Telegram upozorio na još jedan problem koji je konkretno vezan uz iseljavanje; ljudi odlaze iz dijelova Hrvatske koji se naprosto nedovoljno razvijaju. “U velikim iseljeničkim valovima u zadnjih stotinjak godina, uključujući i ovaj aktualni, skoro uvijek su najviše pogođene iste regije. To nam govori o neodgovarajućem dugoročnom razvoju tih dijelova Hrvatske, točnije dugoročnom investiranju u djelatnosti s niskom dodanom vrijednosti”, kaže.
U županijama koje su nerazvijenije, dakle, odlazi značajno više ljudi. Recimo, u Sisačko-moslavačkoj, Ličko-senjskoj i Šibensko-kninskoj županiji u pet godina otišlo je desetak posto ukupnog stanovništva. Radi se o podacima od 2011. do 2016. godine. Najmanje ljudi otišlo je iz Krapinsko-zagorske i Koprivničko-križevačke županije, dva do tri posto.
7. POSTAJEMO SVE STARIJA NACIJA
Akrap i Ivanda napravili su i projekciju za dobnu strukturu stanovništva u sljedećih 30-ak godina. Iz grafa je vidljivo kako je broj starog stanovništva (65+) u porastu. Za tri godine ta bi dobna skupina mogla činiti oko 22 posto populacije, a već 2051. gotovo 30 posto. S druge strane, broj djece do 14 godina i ljudi između 15 i 64 u velikom je padu.
8. NI STOPA RODNOSTI NIJE NA ZAVIDNOJ RAZINI
Profesor demografije Ivan Čipin na znanstvenom skupu predstavio je trendove vezane uz stope mortaliteta i fertiliteta. Iz grafa je vidljivo kako stopa rodnosti posljednjih godina značajno opada. U periodu od 2001. do 2016. maksimum je dosegla 2009. kada je bila na 1,58. Nakon toga, počela je značajno opadati da bi 2015. bila najmanja u posljednjih 15 godina na 1,40. Sljedeće godine neznatno se podigla na 1,42.
9. JOŠ JEDAN ZANIMLJIV PODATAK; ZNAČAJNO RASTE STOPA DJECE ROĐENE IZVAN BRAKA
U petnaest godina udvostručio se broj djece rođene izvan braka. Dok je stopa 2001. bila 9,4, 2016. ona je iznosila 18,9 posto. U skladu je to s činjenicom da se u Hrvatskoj sklapa sve manje brakova.
10. BROJ STARIJIH LJUDI SE POVEĆAO ZA 95 POSTO
“Hrvatska je već nekoliko desetljeća demografski stara nacija, a iseljavanje produbljuje već postojeće probleme demografskog starenja. Omjer zaposlenih i umirovljenika je neodrživ, a mirovine i standard umirovljenika već sad niski. Značajnog suglasja stručnjaka oko rješavanja problema mirovinskog sustava još nemamo”, kaže Ivanda. Hrvata je 2017. godine bilo 4.154.213 što je za 3,5 posto, odnosno 151.169 manje u odnosu na 2002.
Ako gledamo po dobnim skupinama, vidjet ćemo kako se između 2002. i 2017. broj mladih rapidno smanjio, a starijih povećao. Recimo, broj osoba od 0 do 17 godina smanjio se za gotovo 17 posto, odnosno 148.004. S druge strane, broj starijih od 80 godina povećao se za 95 posto pa ih je 2017. bilo 208.424, odnosno 101.943 više nego 2002. Zanimljivo je primijetiti kako se ukupan broj osoba mlađih od 54 godine stalno smanjuje, dok se broj starijih povećava.
11. 2050. MOGLO BI NAS BITI MANJE OD 3 I POL MILIJUNA
Nastave li se ovakvi trendovi, 2050. moglo bi nas biti manje od 3 i pol milijuna, odnosno 693 tisuće manje nego što su pokazivale statistike za prošlu godinu. Akrap i Ivanda u svom istraživanju aktualni emigracijski val po intenzitetu uspoređuju s onim na početku 20. stoljeća i onim koji se dogodio 1960-tih godina. Ipak, s nekoliko nezanemarivih razlika, ovaj val prate dodatne nepovoljnosti kao što je recimo nedostatak radne snage u brojnim sektorima gospodarstva, demografsko starenje i višestruko niži fertilitet.
12. PROSJEČNA STAROST HRVATSKE UBRZANO RASTE
U skladu s trendovima, raste i starost populacije. Recimo 1990. prosječna starost populacije bila je 35,8 godina dok je prošle godine bila za oko 8 godina veća, 43,4 godine. Prema projekcijama, za tridesetak godina prosječna starost bit će gotovo 50 godina, točnije 49,8.
13. DAKLE, ZA TRIDESETAK GODINA SITUACIJA BI MOGLA BITI ALARMANTNA
Za tridesetak godina, u Hrvatskoj će, prema projekcijama koje je predstavio profesor Čipin i dalje biti najviše onih između 35 i 54 godine. No bit će ih značajno manje nego recimo prošle godine kada ih je bilo 1.134.605. Ta brojka past će na 825.926. Smanjit će se i broj djece i mladih do 34 godine, i to otprilike za trećinu.
S druge strane nastavlja se trend rasta broja starijih pa će se za tridesetak godina za 14 posto povećati broj onih od 65 do 78. No, to je vjerojatno zanemarivo u odnosu na porast broja onih koji su stariji od 80 godina. Njih je prošle godine, kako smo već naveli, bilo nešto više od 208 tisuća. Za tridesetak godina (2050.) moglo bi ih biti 67 posto više, odnosno nešto više od 348 tisuća.
14. VELIKI BROJ OPĆINA I GRADOVA UOPĆE NEMA DJECE
Profesorica sa zagrebačkog Prava Ivana Dobrotić, koja predaje na Katedri za socijalnu politiku pri Studijskom centru socijalnog rada, u svom je istraživanju o obiteljskoj politici Hrvatske došla do zanimljivog podatka. Dobrotić je proučavala koliko vrtićke djece u pojedinim gradovima i općinama pohađa redovne programe i tako ustanovila da veliki broj jedinica lokalne samouprave u prethodnim godinama uopće nije imao vrtićke djece. Graf prikazuje stanje u periodu od 2014. do 2016. godine, a iz njega se vidi da 311 jedinica nije imalo jaslica. S druge strane, 146 općina i gradova uopće nisu imali vrtićke djece u rasponu od 3 do 6 godina.
15. SVE MANJE MLADIH VJERUJE DA JE ZA USPJEH BITNO ZNANJE
Institut za društvena istraživanja bavio se problemima društvene integracije mladih u Hrvatskoj, a njihove rezultate na znanstvenom skupu predstavila je profesorica Vlasta Ilišin. Tako je ustanovljeno da najviše mladih, recimo, i dalje misli da su za uspjeh najvažnije osobne i obiteljske veze i poznanstva. Ono što zabrinjava je činjenica da je u odnosu na prije 19 godina gotovo dvostruko manje onih koji smatraju da su stečena znanja i sposobnosti presudni kako bi uspjeli. Dosta njih, 30-ak posto, smatra da su za uspjeh presudni lukavost i snalažljivost.
16. PORAŽAVAJUĆE JE POVJERENJE MLADIH U POLITIČKE INSTITUCIJE
Istraživanje je pokazalo i kako veliki broj mladih ne vjeruje u političke institucije. Recimo, 2013. ih je 74 posto reklo kako vjeruju Vladi, dok se ove godine taj broj smanjio na 12 posto. Slična je stvar i sa Saborom. Prije pet godina 74 posto ih je imalo povjerenja u Sabor, dok danas taj broj iznosi tek 9,8 posto. Institucije kojima mladi najviše vjeruju su vojska, policija, a na trećem je mjestu Crkva. Zatim slijede mediji te organizacije civilnog društva. Od političkih institucija najbolje stoji institut Predsjednika.
Izvor: Telegram.hr / Autor: Tajana Vlašić
