Novi stalni postav u svojoj tematskoj obradi spomeničke cjeline i likovne muzejske građe na jedinstven način prezentira višeslojnu temu arheološke prošlosti vukovarskog kraja još od prapovijesne Vučedolske kulture do modernoga doba
U vukovarskom Velikom dvoru svečano je otvoren cjeloviti stalni postav Gradskog muzeja Vukovar u organizaciji Ministarstva kulture i Grada Vukovara 23. siječnja 2014. godine. U nazočnosti gradonačelnika Željka Sabe i brojene publike stalni je postav otvorila ministrica kulture RH dr. sc. Andrea Zlatar Violić, ne krijući oduševljenje viđenim i ističući značaj te muzejske spomeničke cjeline s napokon kompletiranim zbirkama. Sastavnice te vukovarske zbirke dio su šireg razvojnog projekta „Istraživanje, obnova i revitalizacija kulturne baštine Ilok-Vukovar-Vučedol“ Vlade Republike Hrvatske, Ministarstva kulture i Razvojne banke Vijeća Europe. Stalni postav u visini od 14 milijuna kuna financiralo je u cijelosti Ministarstvo kulture, kazala je ministrica Zlatar –Violić.
Svečanosti su, pored velikog broja Vukovaraca, nazočili i bivši ministri kulture Antun Vujić i Božo Biškupić te grof Georg Eltz, nasljednik Dvorca Eltz, koji je obećao da će Dvorac darovati Gradu Vukovaru što je, kako je kazao, već namjeravao učiniti.
Sve odiše novim sjajem
Novi stalni postav Gradskog muzeja Vukovar u svojoj tematskoj obradi spomeničke cjeline i likovne muzejske građe na jedinstven način prezentira višeslojnu temu arheološke prošlosti vukovarskog kraja još od prapovijesne Vučedolske kulture do modernoga doba. Prikazan je život na lesnom grebenu i pripadajuća mu etnografska baštine, te multimedijalna prezentacija Domovinskog rata uz ratnu kronologiju, kao i nezaobilaznu temu Vukovar danas – život u višenacionalnoj zajednici. Postav obuhvaća gotovo 2.000 predmeta od kojih je oko 1.000 prošlo proces restauracije.
Sve odiše novim sjajem, jezgrovitim uputnicama s poticajnim sintagmama pa posjetitelj s lakoćom očitava slojevitu kulturnu i društvenu, te gospodarsku povijest slavonsko-baranjske prijestolnice: od prethistorijske mamutske kosti, preko drevnih zanata, umjetničkih zbirki modernoga doba pa sve do proizvodnje glasovitih borosana, ali i onih bolnih slojeva vezanih uz razaranja u Domovinskome ratu, progonstva ljudi i umjetnina te ovako veličanstvenog povratka, povratka svome domu, svojoj kući!
Autorica muzeološke koncepcije je arheologinja i ravnateljica Gradskog muzeja Vukovar Ruža Marić, koja ga je kao svoje dijete sačuvala u strašnom i veoma dugom progonstvu. Ruža je heroj Domovinskoga rata, zahvaljujući čijoj odvažnosti kulturocid agresora nije uspio! Dizajn likovnog rješenja potpisuje Nikolina Jelavić, dipl. dizajnerica iz Zagreba, dok je autor vizualnog identiteta jedan od ponajboljih hrvatskih dizajnera Boris Ljubičić.
Brojni stručni suradnici
U realizaciji postava sudjelovali su brojni stručni suradnici iz hrvatskih muzeja i ostalih baštinskih ustanova. Rezultat njihova timskoga rada nije izostao, vidljiv je u vizualnom i u sadržajnom aspektu izložbenih prostora i odabiru samih izložaka koji bogatstvom fundusa i zbirki pozicioniraju Gradski muzej Vukovar kao suvremeni muzeološko-galerijski, znanstveni i kulturni multimedijalni centar.
Voditelji i stručni suradnici stalnoga postava po temama su: uz ravnateljicu Ružicu Marić, kustosica i arhologinja Mirela Hutinec koja autorski potpisuje zbirku Arheološke prošlosti vukovarskog kraja, dok joj je glavni konzultant renomirani istraživač Vučedolske kulture dr. sc. Aleksandar Durman s Odsjeka za arheologiju Filozofskoga fakulteta iz Zagreba. Svoj su prilog dali i pisci tekstova na pojedinim temama kao što su Zagrepčani Sanja Vidović, Jacqueline Balen, Marko Dizdar, Daria Ložnjak Dizdar, Ivan Radman Livaja, Dubravka Balen, Željko Demo i drugi. Stručni suradnici za rimsku prošlost bili su Ante Rendić Miočević i Ivana Iskra Janošić, dok je numizmatiku obrađivao Želimir Brnić, profesor na katedri za arheologiju u Pragu.
Bilo svoga rodnoga grada
Povijesni razvoj grada Vukovara autorski potpisuje znanstvenik Vlado Horvat iz Zagreba. Autorica postava umjetničke ostavštine obitelji Eltz je Osječanka Jasminka Najcer Sabljak. Autori pojedinih tematskih blokova povijesnog razvoja Vukovara su knjižničarka Olivera Crevar i kustos Toni Roca iz Vukovara, dok su stručni suradnici na odabiru vukovarske građe iz svog muzeja bili Radmila Biondić i Ante Grubišić (Muzej Slavonije, Osijek). Stručni suradnik za povijest grada, crkvenu povijest i ikonografiju bio je Zoran Leskovac iz Münchena. Autor tekstova uvodnih legendi je dr. sc. Dražen Živić, voditelj Područnog centra Vukovar Instituta Ivo Pilar, koji potpisuje i tekst o migracijama vukovarskoga kraja. Život na vukovarskom lesu i tradicijsku kulturu vukovarskog kraja obradili su Janja Juzbašić iz Županje i etnologinja vukovarskog muzeja Renata Devetak Roca. Život u progonstvu obradila je spomenuta Ružica Marić, pri čemu joj je pomagao i Josip Forjan, ravnatelj Posudionice i radionice narodnih nošnji iz Zagreba. Domovinski rat i kronologiju rata obradili su dr. sc. Ante Nazor, ravnatelj Hrvatskog memorijalno- dokumentacijskog centra Domovinskog rata iz Zagreba i dr. sc. Dražen Živić. Obojica stručnjaka su kao mladići dijelili sudbinu branitelja i sudionika Domovinskoga rata. Zbirka Vukovar danas – život u višenacionalnoj zajednici složena je prema ideji Ružice Marić, koja zasigurno najbolje osjeća bilo svoga rodnoga grada.
Maketu srednjovjekovne utvrde Vukovar projektirao je arhitekt Nenad Turčić, a konzultant je bio dr.sc. arhitekture Zlatko Karač s zagrebačkoga Arhitektonskog fakulteta. Za multimediju odgovara Darko Puharić, a Digitalizaciju građe potpisuje Design studio iz Vinkovaca.
Ilok-Vukovar-Vučedol
Projekt „Istraživanje, obnova i revitalizacija kulturne baštine Ilok-Vukovar-Vučedol“ u cijelosti obuhvaća obnovu povijesne jezgre Grada Vukovara, obnovu kompleksa dvorca Eltz kao muzejsko-galerijskog i multikulturalnog centra, izgradnju Muzeja Vučedolske kulture i Arheološki-turistički park na Vučedolu, obnovu povijesne jezgre Grada Iloka sa zidinama i dvorcem Odescalchi te stalnim postavom Muzeja grada Iloka.
Matica je redovito izvještavala o projektu. Podsjećamo, kompleks dvorca Eltz dovršen je 2011. godine.
Napisala: Vesna Kukavica
Fotografije: Hina
