Akademski krug Hrvatske katoličke misije München, organizirao je predavanje i popratne diskusije na teme: Državni poticaji/ušteda; Osiguranje za njegu nemoćnih; Pogrebno osiguranje. Uz moderatora, mr.sc. Antu Moru, predavač je bio Franz Breitenbach, diplomirani bankar, točnije imovinski konzultant. On je pred stotinjak nazočnih predstavio zanimljiv program i nezaobilaznu tematiku za svakoga.
“Pomažem i trudim se, savjetujući privatna domaćinstva kako iskoristiti i dobiti sve poticaje i pomoć koje bi bile za dotične od velike koristi. To je jedna vrsta osobne misije, koja mi čini veliko zadovoljstvo, pogotovo kad vidim da sam svojim klijentima mogao pomoći, a ujedno je to zadovoljstvo, naravno obostrano”, rekao je Breitenbach.
“Budući da postoji veliki raskorak između onoga što je zakonom osigurano i onoga što je u takvim situacijama stvarno potrebno, svaki pojedinac bi trebao povesti računa o tome što danas, sutra u stvarnosti treba učiniti za slučaj ako mu usred bolesti bude potrebna njega. Da bi sačuvali vlastitu imovinu i da bi mogli ostati i nadalje kod svojih najmiljih u starosti, ili da bi se zaštitili od neplaniranih događaja, poput bolničkog liječenja ili nekih drugih sudbonosnih traumi, bolesti i slično, bilo bi svakako poželjno da se privatno osiguramo jednim fleksibilnim osiguranjem koje u biti funkcionira poput štedne knjižice. Uplata može biti u mjesečnim ratama ili jednokratno, a sama visina željene mirovine ovisi, naravno, o iznosu uplate. Primjera radi, ako želimo osigurati mirovinu od 1000 eura, a zato uplaćujemo mjesečno ugovorenim ratama, tada stječemo pravo trenutne zaštite. Tada nam je u slučaju nenadane potrebe zajamčena mirovina od 1000 eura, i to bez čekanja. Ovakvo osiguranje zaista je od velike pomoći, primjera radi, kod osoba koje obole od demencije i kojima je potrebna njega iako su u stanju živjeti u vlastitom domu. Na ovakve slučajeve oboljelih od demencije otpada 50 posto populacije kojima je potrebna njega u Njemačkoj. Ova tzv. štednja u svrhu moguće potrebe za njegom, donosi kamate i oslobođena je poreza, može se u svako doba prekinuti, te se može uplaćenim raspolagati, ukoliko nije došlo do korištenja mirovine. Rok otkazivanja iznosi trideset dana. Svakako, to ima više smisla ako želimo zaštititi, i u slučaju potrebitosti mirovine ne dirati uloženi kapital. U takvom slucaju, kad već dobivamo mirovinu, nije potrebno uplaćivati mjesečne rate. Kod jednokratne uplate ne postoje mjesečne uplate, te se može u svako doba raspolagati uplaćenim novcem ako više ne postoji potreba za zaštitom. Rok i vrijeme na koje se zaključi ugovor, nisu ograničeni i ovise o želji pojedinaca, s tim u vezi omogućeno je individualno savjetovanje, koje će uzeti u obzir sve specifičnosti klijenta”, rekao je njemački savjetnik.
Mnoga pitanja su zanimala posjetitelje tribine:
“Pitanja su bila, na primjer, koliko se čeka u slučaju potrebe na isplaćivanje mirovine? Zatim, da li se mirovina može dobiti u domovini? Mirovina se ne oporezuje, jer je to osobna privatna mjera zaštite. Osim toga, bilo je pitanje što se događa ako se pojedinac nađe iznenada u bolnici, zbog nenadane bolesti ili slično. Što ako je pojedinac samac, ali i ako ima obitelj? U Njemačkoj je to tako regulirano da svaka bolnica ima socijalnu službu, koja u takvim slučajevima odmah pokreće zakonsku regulativu, znači da je osoba u teškom stanju i treba skrb. Prvo se kreće na njenu imovinu, a ako ona nije dovoljna, prelazi se na djecu. Od izuzetne važnosti je da osobe koje nemaju djecu, na vrijeme odrede ovlaštenu osobu koja će ih zakonski zastupati u takvom stanju, jer u protivnom, to će učiniti država. Odredit će neku stranu osobu koja će biti ovlaštena koristiti se vašim imetkom, u svrhu da se namire financijski troškovi, prema socijalnom sustavu, odnosno državi. Zato treba na vrijeme o tome razmisliti i donijeti određene mjere predostrožnosti”.
Ante Moro se osvrnuo na izlaganje, a posebno na starije generacije Hrvata, koje trebaju njegu, tj.plaćanje troškova staračke njege, jer troškovi zbrinjavanja i njege osoba rastu brže od osobnih dohodaka i mirovine. Stoga je važno dodatno-privatno se osigurati, kaže Moro i nastavlja.”Referent gospodin Breitenbach je slikovito opisao problem njege u starosti. Ta problematika sve više dolazi do izražaja, jer ljudi stare. Već je sada u hrvatskom narodu, koji živi u Njemačkoj vijek prešao određenu granicu, gdje se sva zarađena sredstva kroz čitavi život, upotrebljavaju za plaćanje troškova staračke njege. Troškovi njege rastu, stoga je potrebno stupiti u kontakt s privatnim osiguravajućim društvima i sebi osigurati pristojnu staračku njegu, tako da ono što uštede mogu ostaviti svojoj djeci i obitelji. Na žalost, može se desiti, da kasnije stečeno, pokupe državne službe -“Sozialamt”, koji se isto tako bavi njegom starih i nemoćnih osoba. Važno je razmišljati unaprijed kako uštedjeti, jer najprije ide gotovina, koja je osjetljiva. Ako se gotovina čuva na štednim knjižicama, gubi svakodnevnu vrijednost. Kamate su toliko niske da inflacija poždere gotovinu. Zato je vrlo važno da ljudi osiguraju imovinu. Postoje različite tvrtke koje stupaju u kontakt s našim ljudima. Primjetio sam da je to tema koja nas Hrvate sve više zanima, jer sve više osoba ostaje živjeti u Bavarskoj.”
–Zbog čega ostaju živjeti u Bavarskoj, a ne u Hrvatskoj ?
Većina ljudi nema obitelj u Hrvatskoj ili u Bosni i Hercegovini. Ovdje su došli živjeti prije 40 ili 50 godina i nemaju se gdje vratiti. Neki od njih žele se vratiti, ali njihova djeca i unučad žive tu, i u okviru obitelji žele i dalje živjeti u Bavarskoj. To je realnost, jer iluzija je misliti, da ćemo se svi vratiti u domovinu. Mi u okviru karitativno-župnih službi gajimo potrebu odazvati se i pomoći osobama koje se ne mogu brzo snaći, zbog toga jer nisu dovoljno školovane ili su slabog zdravlja. Ta problematika treba se pažljivo pratiti, te sam došao do saznanja da sve više i više ljudi želi se na takav način osigurati.
Silvano Jelenić
