Papa iz Argentine je došao do golemih plakata s likom Angela Roncallija i Karola Wojtyle izvješenim na pročelju bazilike, u povorci biskupa i kardinala, pjevajući litanije Svih svetih.
Kanonizacija prvi put u nazočnosti dvojice živućih papa
Prvi put u dvijetisućljetnoj povijesti Crkve ova se kanonizacija dvojice papa događa u nazočnosti dvojice živućih, pape Franje i njegova prethodnika Benedikta XVI.
– Dvojica svetih papa u nebu i dvojica na Trgu svetog Petra – moglo se pročitati na transparentu koji je nosio jedan vjernik na trgu.
Ovom iznimnom događaju nazoči 98 izaslanstava država iz cijeloga svijeta i međunarodnih organizacija, među kojima su 24 državna poglavara i monarha, od španjolskog kralja do predsjednika Zimbabvea Roberta Mugabea. Među nazočnima su i talijanski predsjednik Giorgio Napolitano i premijer Matteo Renzi.
Tijekom kanonizacije na oltar je donešen relikvijar s moćima Ivana XXIII. i Ivana Pavla II.
Na samom početku obreda kardinal Angelo Amato, prefekt Kongregacije za proglašenje svetaca zamolio je papu Franju da proglasi svetima dvojicu papa. Papa je na to uzvratio dugom formulacijom proglašena izrečenoj na latinskom jeziku, kojom su Ivan Pavao II. i Ivan XXIII. pribrojeni zajednici svetih.
U homiliji na misi kanonizacije Ivana XXIII. i Ivana Pavla II., papa Franjo odao je priznanje toj dvojici novih svetaca nazvavši ih “odvažnim ljudima” koji su “doživjeli tragedije ali ih one nisu slomile”.
Ivan XXIII. i Ivan Pavao II. bili su “odvažni ljudi”, “u svakoj osobi koja trpi vidjeli su Isusa”, dodao je Jorge Bergoglio u kratkoj homiliji koju je održao nakon čitanja Evanđelja na latinskom i na grčkom jeziku.
Sveti Otac je u propovijedi naglasio da su dvojica papa bili sveti zbog svoje blizine čovjeku: “Svećenici, biskupi, pape XX. stoljeća upoznali su tragedije ali ih one nisu slomile. U njima je Bog bio jači. U njima je prevladalo Božje milosrđe”.
– U ovoj dvojici ljudi koji su razmatrali o Kristovim ranama i bili svjedoci njegova milosrđa, prebivala je živa nada, zajedno s neopisivom i slavnom radošću – istaknuo je Papa na misi nakon obreda proglašenja svetih.
Papa iz Argentine je uz to istaknuo da je “Ivan Pavao II. bio papa obitelji. Sam je jednom rekao kako bi htio da ga se ljudi spominju kao pape obitelji”.
Ljubav i milosrđe
Spomenuvši “prvu zajednicu vjernika u Jeruzalemu” u kojoj se “živjela bit Evanđelja, to jest ljubav i milosrđe u skromnosti i bratskoj ljubavi”, papa je ocijenio da su Ivan XXIII. i Ivan Pavao II. pridonijeli “obnovi i osuvremenjavanju Crkve u skladu s njezinim izvornim oblikom”, nakon Drugog vatikanskog sabora koji se održao od 1962. do 1965., koji je sazvao “dobri papa”.
– U sazivanju koncila, Ivan XXIII. je pokazao finu poslušnost Duhu Svetome, dao se voditi i za Crkvu je bio pastir, vođeni vođa. Bio je to njegov velik prinos Crkvi katoličkoj – zaključio je.
Svečanoj misi je nazočilo 800.000 vjernika, izvijestila je Sveta Stolica, prenoseći procjenu rimske policije.
Petsto tisuća ljudi natiskalo se na Trgu svetog Petra i u Ulici pomirenja koja vodi do trga i u okolnim ulicama, a još oko 300.000 u gradu uz 17 golemih videozidova, rekao je glasnogovornik Svete Stolice.
Na misi je sudjelovalo 850 kardinala i svećenika, a svetu pričest je podjeljivalo 700 svećenika.
Na misi je brojnim državnim izaslanstvima i državnim poglavarima sudjelovao i hrvatski predsjednik Ivo Josipović sa suprugom.
Papa Franjo lani je, nakon samo nekoliko mjeseci pontifikata ubrzao postupak kanonizacije pape Ivana XXIII. Znatno manje poznat od Poljaka Karola Wojtyle, Talijan koji se rodio kao Angelo Roncalli odigrao je u šezdesetima ključnu ulogu u modernizaciji katoličanstva i do danas je nadahnuće progresivaca koji priželjkuju jednostavniju Crkvu. Pokretač Drugoga vatikanskog koncila, Ivan XXIII., poznat kao “dobri Papa” zbog svoje prijateljske i otvorene osobnosti, umro je prije završetka koncila okončanog 1965. ali je njegova incijativa pokrenula jedan od najvećih potresa u crkvenom učenju u modernim vremenima.
Putnik, poliglot, sportaš, književnik…
Pontifikat Ivana Pavla II., putnika, poliglota, sportaša i književnika, pamtit će se po njegovim putovanjima i golemoj medijskoj prisutnosti, ulozi u rušenju komunizma, po neposrednoj i masovnoj komunikaciji s vjernicima i hrabrosti u traženju oprosta za grijehe Crkve, promicanju ekumenizma, ulasku u sinagogu i džamiju, dubokoj sućuti za manjine i nepokolebljivoj obrani tradicionalnih crkvenih učenja. Kao najveća pogreška na pleća mu se stavlja zataškavanje slučajeva svećeničke pedofilije i nedovoljna zaštita njihovih žrtava u aferama koje su ozbiljno uzdrmale Crkvu u godinama nakon njegove smrti
Da će Ivan Pavao II. postati svetac, bilo je jasno već na njegovu pogrebu 2005., kad je mnoštvo vikalo: “Santo Subito!” (Odmah svetac!). Za vrijeme pape Benedikta odlučeno je da se zanemari pravilo koje predviđa petogodišnje razdoblje čekanja prije nego li se pokrenu preliminarni postupci za proglašenje svetim kako bi time ubrzala kanonizacija Ivana Pavla II.
Obje kanonizacije predstavljaju određeno odstupanje od postojećih pravila u procesu proglašenja svetaca, koji uključuje opsežno razmatranje njihova života i djela i obično podrazumijeva priznanje najmanje dvaju čuda. Kad je u srpnju 2013. najavio kanonizaciju, papa Franjo potvrdio je dva čuda pripisana Ivanu Pavlu II., što je uobičajena procedura za buduće svece, ali je istodobno to preskočio kad je u pitanju Ivan XXIII. te je odlučio kanonizirati papu Talijana iako se uz njegovo ime vezuje tek jedno čudesno ozdravljenje jer je toliko štovan da mu drugo čudo i ne treba.
Činjenica da se istodobno proglašava svetima dvojicu papa koje mnogi vide kao dva kontrastna lica Crkve dala je dodatno značenje događaju za kojega se papa Franjo nada da će ujediniti 1,2 milijuna katolika diljem svijeta. Vatikanski stručnjaci smatraju da je Papa prvom istodobnom kanonizacijom dvojice papa želio ujediniti konzervativnu i reformatorsku struju katoličanstva. (cd/dalmacijanews)