Europska komisija objavila je svoje uobičajene proljetne makroekonomske prognoze za ovu i za sljedeću godinu. Iz predočenih pokazatelja može se vidjeti da se ekonomsko stanje Unije popravlja, odnosno stabilizira. Navješćujući indikatori ukazuju da rast BDP-a hvata zalet u kratkom roku, dok se uvjeti za održiv oporavak poboljšavaju i u srednjem roku. Hrvatska je, nažalost, uz Cipar jedina članica koja će prema Komisijinim prognozama i ove godine (pete uzastopne) zabilježiti pad BDP-a, a uz to i pad broja zaposlenih i stagnaciju investicija. Za Hrvatsku komisija kaže da „nastavlja tonuti bez uspostavljenog čvrstog modela rasta“.
Što na to kažu iz hrvatske vlade?
„Oporavak je uhvatio korjene. Proračunski su se deficiti smanjili, investicije se vraćaju, i stanje sa zaposlenošću se popravlja“, rekao je potpredsjednik Komisije Siim Kallas predstavljajući novinarima proljetne prognoze. „Neprekinuti napori zemalja članica i čitave Unije na provođenju reformi donose rezultate.“
Većina zemalja članica uspjela je politikama odricanja od javne potrošnje bitno smanjiti svoje proračunske deficite tako da će samo šest država iskakati iz mastriškog kriterija od minus tri posto BDP-a. Najveći će biti deficiti Španjolske (5,6 posto BDP-a), Cipra (5,8 posto) i Irske (4,8 posto), no bit će i zemalja s velikim proračunskim viškovima, poput Poljske i Ujedinjenog Kraljevstva. Hrvatska se sa 3,8 posto deficita opće države također neće uklapati u Maastricht, no dogodine bi mu se trebala posve približiti, dakako, posluša li i uspije li provesti naloge Komisije u sklopu procedure za otklanjanje prekomjernog deficita.
