Posljednja debata kandidata europskih predsjedničkih obitelji za mjesto šefa Europske komisije potvrdila je pozicije s kojih nastupaju vodeći kandidati te dojam da među njima nema velikih razlika u shvaćanju temeljnih europskih pitanja. To znači da bi naredna EK bila obojana osobnošću predsjednika, ali ne i velikim ideološkim zaokretima. To će se odnositi na svakoga tko će biti od europskih lidera na kraju izabran za Barrosova nasljednika.
Jean-Claude Juncker, Martin Schulz i Guy Verhofstadt slažu se da je projekt bankovne unije, pa čak i sada, nakon što je njegov prvotni plani jako razvodnjen, velik korak za EU i pohvalili su rad povjerenika Barniera, koji je postavio projekt. Sada kada se polako svode računi aktualne Europske komisije, francuski se povjerenik sve više spominje kao možda najuspješniji povjerenik.
Nakon debate ipak je ostao dojam da se ona odvila daleko od stvarnog svijeta, u “briselskom mjehuru od sapunice” koji nervira biračko tijelo. Najuspješnija u preskakanju rampe prema javnosti, u želji da se angažira, bila je mlada političarka Zelenih Ska Keller, koja će politički ojačati u utjecajnu eurozastupnicu. Socijalist Schulz želi “ojačati građanina Europe, vratiti povjerenje u Uniju”, a bivši belgijski premijer Verhofstadt založio se za jače integracije, tj. produbljivanje Unije, “više Europe”. Najpovučeniji je bivši luksemburški premijer, koji ima i najviše šanse. On je obranio napadano spašavanje banaka tokom financijske krize rekavši da bi propast banaka povukla za sobom i realnu ekonomiju.
Novost je bilo sudjelovanje Aleksisa Ciprasa koji je, tako se čini, iskoristio priliku za političku kampanju u svojoj zemlji, odnosno uspjeh svoje Syrize. Uspješno ga je ironizirao Verhofstadt rekavši mu da nisu banke krive za propast Grčke, nego neadekvatna politička vlast i klijentistička država. Od dva mlada kandidata Ska Keller je više profitirala i predstavila je Zelene kao stranku koja se obnavlja, a Cipras je mnoge razočarao. (cd/euroreport, foto: AFP)
