Matičin ljetopis u ovome godištu u žarište svoga interesa uvodi hrvatsko iseljeništvo iz Buenos Airesa i Rosarija, donoseći zanimljiva migrantska iskustava u oba smjera koja su opisale M. Rajković Iveta sa zagrebačkog Filozofskog fakulteta i etnologinja naših korijena iz Argentine P. Gadže
Novi svezak Hrvatskog iseljeničkog zbornika ima 404 stranice sa 32 samostalna autorska priloga. Urednica HIZ-a je Vesna Kukavica koja je ovaj trojezični časopis (hrvatski, engleski i španjolski) uvela u digitalnu epohu objelodanjujući elektronsku inačicu zbornika na internetu. Građa je razvrstana u 8 tematskih cjelina, koje povezuju 30 zemalja svijeta. Matičin ljetopis u ovome godištu u žarište svoga interesa uvodi hrvatsko iseljeništvo iz Buenos Airesa i Rosarija, donoseći zanimljiva migrantska iskustava u oba smjera koja su opisale M. Rajković Iveta sa zagrebačkog Filozofskog fakulteta i etnologinja naših korijena iz Argentine P. Gadže. Zapažanja autorica o migrantskim praksama iz te najopsežnije zborničke studije čitatelje će uvjeriti koliko su za suvremenu hrvatsku naciju s višestoljetnom iseljeničkom tradicijom važna pitanja očuvanja nasljednoga jezika i dostupnosti književnosti među Y generacijom, koja odrasta u hispanističkome, germanističkome i anglofonome svijetu. Tim se jezikoslovnim i kulturološkim pitanjima, s različitih motrišta i iz raznih obljetničkih pobuda, bave Matičini vrsni suradnici – od Sydneyja do Chicaga kao i domovinskih središta – među kojima izdvajamo: L. Budaka, L. Cvikić, D. Derka, M. Gabelicu, V. Grubišića, L. Kanajet Šimić, Ž. Lovrenčić, H. Sablić Tomić, T. Turza Bogdan i S. Vulić.
O Hrvatima iz Australije pišu tri ugledna autora i to dr. sc. Vesna Drapac, mr. sc. Luka Budak i dr. sc. Walter F. Lalich.
U članku „Percepcija hrvatskih useljenika u Južnoj Australiji“ povjesničarka prof. dr. sc. Vesna Drapac/Drapač (University of Adelaide, Australia) analizira javnu percepciju Hrvata u Južnoj Australiji u razdoblju nakon Drugog svjetskog rata do uspostave suverene i samostalne Republike Hrvatske devedesetih godina 20. stoljeća. Pregled australskih pogleda na Hrvate od 1950-ih do 1990-ih uključuje analizu političkih i socijalnih čimbenika, čiji su elementi utjecali na načine na koji su pojedine društvene skupine pristupale tamošnjoj hrvatskoj zajednici. Autorica također skreće pozornost na brojna različita iskustava Hrvata u njihovoj novoj domovini, fokusirajući se na društvene, obrazovne, sportske i religijske aktivnosti useljenika. Zanimljiva su iskustva Hrvata u Južnoj Australiji kad je u pitanju javna percepcija promjena hrvatskoga političkog identiteta u suvremenom australskom društvu. Istraživačica utvrđuje da je percepcija Hrvata kao autsajdera i politički stigmatiziranih ljudi utjecala na njihovu društvenu i profesionalnu mobilnost.
Luka Budak piše o „Zaklada Hrvatskih studija / Croatian Studies Foundation“. Zaklada djeluje u Australiji od 1984., a pravi je dragulj naše jezične i političke povijesti jer su njezini aktivisti i donatori ostvarili u australskom multietničkom mozaiku pravo na vlastiti materinski jezik i njegov studij pod izvornim nacionalnim imenom – prije nego je to pošlo za rukom jezikoslovcima u domovini, potopljenim u oceanu šutnje nakon Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog jezika… Iz današnje perspektive neovisne Lijepe Naše kada je hrvatski jezik i 24 službeni jezik EU, a jezične ga tehnologije dovode u svaki iseljenički dom na planetu – ta se emigrantska činjenica doima još odvažnijim činom u odnosu na (ne)slobode iz olovnih vremena. Zaklada je osnovana prije tri desetljeća sa svrhom financiranja studija hrvatskoga jezika, književnosti i kulture na Sveučilištu Macquarie u Sydneyju, te da promiče poučavanje i nastavu hrvatskog jezika u Australiji i Novom Zelandu. Da nije bilo Zaklade, nedvojbeno je da ne bi bilo ni studija hrvatskog jezika, poručuje autor ovog priloga – autentični sudionik tih zbivanja i ravnatelj HS na Sveučilištu Macquarie Luka Budak. Zaklada je za tri desetljeća izrasla u jednu od najznačajnijih hrvatskih institucija u Australiji 21. stoljeća.
Posebno je zanimljiv članak napisao dr. sc. Walter F. Lalich pod naslovom „Bitka za Kalgoorlie: stradanje hrvatskih rudara Zapadne Australije na Goldfieldsu“. Napad velike skupine ksenofobičnih Australaca britanskog podrijetla na doseljenike s juga Europe na Zlatnim poljima Zapadne Australije godine 1934., smatra se najvećim etničkim sukobom na tom kontinentu. U izvornoj znanstvenoj studiji autor, profesor s Hrvatskih studija Sveučilišta Macquarie iz Sydneyja, nastoji rasvijetliti taj povijesni događaj čije su posljedice nadmašile lokalne granice, odrazivši se i na živote mnogih naših obitelji na jadranskoj obali koje su uzaludno čekale novčane doznake svojih muževa ili sinova ispod Južnog križa. Njihova je teško zarađena imovina nestala pod naletom rulje za dvije noći. Opisani su uzroci i razmjeri pobune u kojoj su poginula trojica rudara, među kojima je i hrvatski rudar Jozip Katić iz Baćine. S posebnom su pozornošću analizirane različite reakcije na tu rasističku pobunu diljem Australije i svijeta, kao i sjećanja autentičnih svjedoka i njihovih potomaka. Nemili je događaj obilježio kraj ideologije Bijele Australije na Goldfieldsu. Danas, uvažavanje kulturnih razlika suvremenog australskog društva omogućilo je da osoba hrvatskog podrijetla već godinama bude gradonačelnik urbane zajednice Kalgoorlie-Boulder, što bi prije osam desetljeća bilo nezamislivo.
Tematske cjeline Znaci vremena, Kroatistički obzori, Mostovi, Povjesnica, Baština, Duhovnost, Znanost te Nove knjige sadržavaju uobičajeno vrlo raznorodnu građu. Dojmljivo je opisan njemački epilog olovnih vremena (G. Borić). Iseljeničkoj povjesnici pridružuju se stranice posvećene velikanima hrvatske povijesti, znanosti i kulture poput bana Ivana Mažuranića, čiji portret krasi naslovnicu ovogodišnjeg Matičina ljetopisa. Poticajne priloge o hrvatskim baštinskim institucijama, čija je digitalizirana građa na internetu, te običajima kršćanskoga nadahnuća priredili su I. Golub, D. Klinčić i A. Zaradija Kiš. Skrećemo vam pozornost i na radove posvećene mobilnosti desetak vrhunskih hrvatskih znanstvenika.
I dok se Stari kontinent suočava s migrantskim valom mladih 21. stoljeća u čijim su kovčezima fakultetske diplome, uvodni eseji – posvećeni društvenim znacima vremena – na tragu su osmišljavanja podloge za učinkovitiju afirmaciju povratništva građana naših korijena u matičnu zemlju, kao što je to ove godine i učinila vrsna mlada biologinja Iva Tolić iz Njemačke.
Osobito je informativan prilog o sportu i Hrvatskom svjetskom kongresu koji je napisala Ivana Rora. Hrvatske svjetske igre (HSI) afirmirana su sportska i kulturna manifestacija, koja okuplja mlade ljude iz brojnih zemalja svijeta u kojima žive Hrvati i građani hrvatskih korijena s ciljem afirmacije zdravog života, mira i tolerancije, piše Rora. HSI je pokrenuo Hrvatski svjetski kongres. Zagreb je lani ugostio HSI s više od 700 sudionika Igara, koji su se natjecali u 16 sportova. Manifestacija neslužbeno nosi ime Crolimpijada, jer svojim plemenitim ciljevima nastoji doprinijeti olimpijskom pokretu.
Tekst: Dora Tepeš
Fotografije: Snježana Radoš
Poveznica: http://www.matis.hr/index.php/hr/aktivnosti/nakladnistvo/hrvatski-iseljenicki-zbornik
