Gotovo sve bivše komunističke države nakon pada Berlinskog Zida morale su suočiti se s „problemom mučitelja“ (a turturer problem), kako je to nazvao Samuel Huntington, odnosno odlučiti kako postupiti prema bivšim pripadnicima komunističke partijske nomenklature. Usprkos poteškoćama i pravnim dvojbama, lustracija je u zemljama Srednje i Istočne Europe donjela pozitivne rezultate. Na žalost Hrvatska je još uvijek jedna od rijetkih bivših komunističkih zemalja pored Rumunjske koja nije provela lustraciju. Od tisuće stupidnih obrazloženja nemogućnosti provedbe lustracije svakako prednjače ona tipa- lustracija bi uništila POMIRENJE, prošlo je previše vremena ili moramo se okrenuti budučnosti a ne prošlosti i slično. Međutim, postavlja se opravdano pitanje kako hrvatsko društvo može povjerovati da netko, tko je prije Domovinskog rata sudio ili izdavao naloge za uhićenja i ubijanja Hrvata, samo zato što su mislili drugačije, kako takav netko može brinuti iskreno i istinski o hrvatskim interesima.
Ovih dana nakon svjedočenja gospodina Vice Vukojevića u postupku suđenja bivšim djelatnicima tajne obavještajne službe bivše Jugoslavije, Josipu Perkoviću i Zdravku Mustaču za sudjelovanje u ubojstvu emigranta Stjepana Đurekovića, Akademski Krug Hrvatske katoličke župe u Münchenu na čelu sa mr. Antom Morom organizirao je prezentaciju i promociju knjige Vice Vukojevića „DOSJE 242071“ u kojoj se na gotovo tisuću stranica prikazuje model djelovanja Udbe, te Jugoslavije i komunističke partije kojoj je služila.
Također je u njoj objavljen popis velikog broja Udbaša i njihovi pseudonima.
U prezentaciji knjige sudjelovao je osobno autor knjige Vice Vukojević te Bozo Vukušić i don Ante Kutleša.
Ovaj događaj zabilježila je i HRT.
Vice Vukojević rođen je 6.rujna 1936 u Veljacima, općina Ljubuški. Tijekom pohađanja gimnazije u Ljubuškom, Mostaru, Sarajevu i Imotskom postaje žrtva udbaškog šikaniranja i biva izbačen iz đačkog doma. Pravni fakultet završava nakon dva prekida zbog zatvora i sudskih procesa te diplomira u Zagrebu na pravnom fakultetu. U vrijeme od 1959. pa sve do 1980.godine bio je zatvaran četrnaest puta. U zatvoru je proveo skoro četiri godine. On je pravi primjer sustavnog progona hrvatskih intelektualaca od strane zloglasne komunističke udbe.
„Dosje“ autentično svjedoći o šikaniranju i maltretiranju Udbe kojem je sam autor u rasponu od 1959.-1990.g.bio izložen. Predstavljajući svoju knjigu Vukojević je istaknuo kako se za vrijeme dugogodišnjeg praćenja Udbe njime bavilo 175 Udbaša,110 sudaca i 50 tajnih agenata. Zanimljivo je da „Dosje“ sačinjavaju četri izvora dokumentacije, ukupno 480 izvornih dokumenta, na više od 980 stranica. Knjiga je nastala tako da su Anđelko Mijatović i Bruna Esih radili dosje, a Bože Vukušić policijski dio recenzije su napisali Miroslav Akmadža i dr. Zlatko Hasanbegovič.
„Htio sam da građa koja je iz Udbina ‘Dosjea ličnosti’ bude dostupna javnosti i da se objelodani model postupanja te službe. Kao što se vidi, Udba mi je otvorila ‘Dosje ličnosti’ 12. ili 13. lipnja 1959. Udbaški dosje završava tek 1992. Skinuli su me u travnju 1990. godine, ali su još i 1992. provjeravali gdje stanujem. Počeli su me obrađivati kao nacionalistu da bi me na koncu zatvarali 14 puta. Prošao sam 13 zatvora.“izjavio je Vukojević.
Na koncu treba istaknuti da je Vukojević svoju knjigu predao i sucima u procesu u Münchenu. Poznato je naime kako ja nakon svjedočenja protiv Krunoslava Pratesa doživio nezapamčeni medeijski linč, tada je i novinar Željko Peratović na svom blogu predvidio da će nakon tog svjedočenja biti otvorena vatra na Vukojevića od strane tadašnjeg predsjednika Mesića.
Ostaje ipak nada da će objavljivanje ove knjige biti još jedan od značajnijih koraka u poticanju lustracije u Hrvatskoj. Tako će se omogućiti daljnje rasvjetljavanje mračne totalitarne prošlosti jugo-komunističke diktature. Vice Vukojević ostao je sebi dosljedan. Njegova knjiga svjedoči o sustavnom progonu hrvatskih intelektualaca od strane zloglasne komunističke udbe.
Vice Vukojević ( rodj. Veljaci kod Ljubuškog 6.rujna 1936.) hrvatski političar,saborski zastupnik i bivši ustavni sudac.
U Veljacima je završio osnovnu školu, nižu gimnaziju u Ljubuškom, a višu je gimnaziju pohađao u Mostaru, Sarajevu i Imotskom, gdje 1956. i maturira. Nakon mature odlazi u Zagreb na studij prava, ali uskoro dospijeva u zatvor zbog prosvjeda na kojima nije sudjelovao. Nakon služenja zatvorske kazne u Mostaru i otoku Sv. Grgur pušten je 1961.godine. Studij prava nastavio je iste godine, ali jpadnost ilegalnoj ustaškoj organizaciji ponovno osuđen na zatvor u trajanju od šest i pol mjeseci. Studij prava je završio 1967. i iste godine položio pravosudni ispit, nakon toga odlazi u Beč, a potom u Pariz.
Od 1968. do 1971. godine studirao je na Međunarodnom fakultetu za usporedno pravo u Parizu.
U Parizu je sudjelovao u osnivanju Matice hrvatske, zbog čega je vrativši se u Hrvatsku 1971. ponovno završio u istražnom zatvoru. Nakon deset mjeseci oslobođen je optužbi, ali je 1976. ponovno optužen da pripada ustaškoj organizaciji. Ukupno je u zatvoru proveo četiri godine.
Od 1989. godine angažirao se u HDZ-u i na prvim izborima 1990. bio je izabran za zastupnika u Hrvatskom saboru i proveo kao zastupnik u naredna dva mandata.
Sudjelovao je u ustrojavanju Hrvatske zajednice Herceg-Bosne.
Za suca Ustavnog suda Republike Hrvatske izabran je 1999. godine. Dužnost je obnašao od 1999. do 2007. godine.
Protiv Vice Vukojevića u BiH vodila se istraga zbog sumnje da je u logoru Vojno kod Mostara 1993. silovao 22-godišnju Bošnjakinju. Istrage su pokazale da je izmišljena i Bošnjakinja, a ne samo priča da ju je Vice Vukojević pokušao silovati u logoru Vojno kod Mostara
dr. Neda Caktaš / CroNews
