Dr. Miro Kovač, bivši hrvatski veleposlanik u Njemačkoj i aktualni međunarodni tajnik HDZ-a koji će, u slučaju izborne pobjede svoje stranke, po svemu sudeći preuzeti funkciju ministra vanjskih poslova, u razgovoru za njemački BILD progovorio je o aktualnim odnosima Hrvatske i Njemačke, izbjegličkoj krizi, političkoj situaciji u Hrvatskoj, na zapadnom Balkanu i EU-u. Pročitajte u nastavku više:
Čudno je što je Hrvatska pristupila Europskoj uniji prije nešto više od dvije godine, ali su od tada vrlo prijateljski odnosi s Njemačkom pomalo zahladili. Što se dogodilo?
Kovač: U pravo ste, službeni odnosi su zahladili i čine se pomalo otuđenima. Postoje i dalje simpatije između Hrvata i Nijemaca, ali aktualnoj socijaldemokratskoj vladi u Hrvatskoj nedostaje senzibilnosti kada je riječ o hrvatsko-njemačkom prijateljstvu i razumnoj europskoj politici. To želimo promijeniti i to ćemo sigurno promijeniti nakon izbora u studenom. Hrvatska mora biti vjerodostojan partner u EU-u i preuzeti odgovornost te pokazati djelotvornost u srednjoj i jugoistočnoj Europi. To u ovom trenutku nije slučaj.
Aludirate na izbjegličku krizu?
Kovač: Naravno. Naša je vlada pokazala da je nesposobna u rješavanju krize i u upravljanju krizom. Svaki dan se prepire sa susjedima. Mi u HDZ-u tvrdimo: važno je reagirati ljudski, a to smo učinili već i prije dvadeset godina kada smo ponudili utočište za više stotina tisuća ratnih izbjeglica iz Bosne i Hercegovine. No, mi moramo učinkovito osigurati naše vanjske granice. To je hitno potrebno jer ne smijemo preopteretiti ljude u Europi.
Nitko ne može primiti izbjeglice u neograničenom broju. Ni Njemačka. Ljudi osjećaju da je brod pomalo prepun. Kao odgovor na takvo što trebali bismo što prije naći zajedničko europsko rješenje i jasno reći da Europa nije raj na zemlji. Konačno moramo pokazati da smo djelotvorni.
Je li to prikriveni poziv kancelarki Merkel da promijeni svoju politiku koja je vrlo naklonjena izbjeglicama?
Kovač: Gospođa Merkel i Njemačka tijekom zadnjih tjedana pokazali su ljudskost. Zbog toga treba iskazati poštovanje prema njemačkoj vladi. Ali sada Berlin pokazuje i realizam. I to je dobro tako, rekao bih za cijelu Europu. Naime, Njemačka u međuvremenu snosi najveću odgovornost na našem kontinentu i mora djelovati širokoga pogleda u cjelokupnom europskom interesu. Kada bi Henry Kissinger danas bio ministar vanjskih poslova SAD-a, odmah bi znao koga treba nazvati u Europi.
Očito bi njegov predbroj bio berlinski. No, nisu li u tom pogledu zemlje južne Europe prilično shizofrene? Uvijek kada Angela Merkel preuzme ulogu lidera, vraća se pogled u prošlost i riječ je o ponovnom njemačkom “diktatu”?
Kovač: Najveće zemlje imaju i najveću odgovornost. To je uvijek bilo tako. Svi mi možemo samo poželjeti Njemačku koja djeluje u interesu cijele Europe. Manje partnere, pa tako i Hrvatsku, treba obuhvatiti u takvom djelovanju. I oni moraju, kao što je to uobičajeno u jednoj velikoj obitelji, reći svoje mišljenje. Moraju agirati konstruktivno, kritički i u interesu cijele Europe. Mi smo u međuvremenu postali zajednica koja dijeli istu sudbinu.
Očito ne pripadate onim pesimistima koji strahuju od raspada Europe?
Kovač: Uvjeren sam da EU iz kriza poput ove aktualne krize s izbjeglicama može izaći još jači. Naši su građani nesigurni, postoji sumnjičavosti u Europi, sumnja se u politiku. Osjeća se da je potrebna zajednička vizija. Na kraju se radi o ostavštini Helmuta Kohla kojeg, kao i mnogi moji sugrađani, držim jednim od najvećih Europljana zadnjih desetljeća. Moramo očuvati tu ostavštinu.
Srbija u ovom trenutku želi ući u EU bez da su zacijelile sve rane ratova u bivšoj Jugoslaviji. Je li to dobro?
Kovač: To ne može biti dobro bez da se dosljedno izbrišu neki povijesni mitovi i revizionizam povijesti u Srbiji. Moja stranka želi europsku Srbiju. Dugoročno želimo integraciju cijele jugoistočne Europe u EU.
S takvim vanjskopolitičkim temama i stavovima želite ući u predizborno nadmetanje?
Kovač: Ne. Najveći prioritet dajemo novom početku gospodarske politike koja mora biti usmjerena na rast i zapošljavanje. Hrvatska ima jednu od najvećih stopa nezaposlenosti u EU-u, 15 posto na nacionalnoj razini, 43 posto među mladima. Zbog toga je tijekom posljednje dvije godine više od 50 tisuća mladih ljudi napustilo Hrvatsku, velikom većinom u pravcu Njemačke. I zbog toga u Hrvatskoj nije moguće do daljnjega primiti više od oko tisuću izbjeglica, kako je sada i određeno. Imamo jasan program za povećanje tržišne konkurentnosti i imamo jasan uzor. To su reforme provedene u Njemačkoj, ali i Slovačkoj. Da bismo te mjere mogli provesti u djelo, potrebna je pobjeda na izborima u studenom.
(cd/bild.de, foto: mediazzz)
