Prema posljednjim podacima Hrvatske narodne banke (HNB), krajem lipnja inozemni dug Hrvatske iznosio je 48,9 milijardi eura ili 113 % BDP-a. Obveze prema inozemnim vjerovnicima najviše su porasle u sektoru opće države, čiji je vanjski dug krajem lipnja iznosio 16,3 milijarde eura, što je za 34,1 milijun eura ili 0,2 posto više u odnosu na svibanj, ali i 2 milijarde eura ili 14,1 posto više nego u lipnju lani.
290 milijardi kuna iznosi hrvatski javni dug koji bi do kraja godine mogao dosegnuti kritičnu točku od 90 % BDP-a. Udruga poreznih obveznika Lipa predstavili su prvi “brojač javnog duga” koji raste brzinom od 444 kune u sekundi a svaki građanin je zadužen više od 67 tisuća kuna.
Davor Huić iz Udruge poreznih obveznika Lipa izjavio je: “Problem s visokim javnim dugom je da on u jednom trenutku postane neodrživ. Za razvijene zemlje ta je granica negdje 90%, to je granica na kojoj smo već sada mi. Međutim, za manje razvijene zemlje poput Hrvatske ta je granica mnogo niža. Dakle, mi smo je već davno prešli i de facto je hrvatski javni dug već sada neodrživ.“
Potpredsjednik Vlade Branko Grčić istaknuo je da je rast javnog duga u ovom mandatu usporen, da će ukupno porasti za oko 75 milijardi kuna, za razliku od 93 milijarde koliko je rastao za mandata prošle Vlade. O prognozi Hrvoja Stojića iz Hypo-Alpe-Adria-Banke da će hrvatskog gospodarstvo u 2016. usporiti svoj rast, Grčić je rekao:
„Najvažnije je u ovom trenutku da smo uspjeli riješiti ovaj problem, a paralelno s tim imamo situaciju da će gospodarski rast u ovoj godini biti daleko veći od svih očekivanja, posebno od očekivanja svih analitičara. Nadam se da će, ako održimo ovaj trend, taj rast u idućoj godini biti još bolji i jači, ukoliko eventualno ne dođe do nekih ekstarnih poremećaja na europskom tržištu.“ (cd, foto: Vlada/wiki)
