Kako su se u medijima unazad nekoliko dana pojavili sve jači napadi na izjave Ministra zaštite okoliša i prirode o njegovim vizijama o energetskoj budućnosti Republike Hrvatske, smatramo moralnim dati potporu Ministru u njegovim nastojanjima stvaranja nove energetske strategije.
Prof.dr.sc. Slaven Dobrović sveučilišni je profesor koji se ističe dugogodišnjim znanstvenim radom na području
energetike i ekologije. Jedan je od autora studije „Ekološki zasnovan sustav gospodarenja otpadom – otok Krk“ prema kojoj se od 2005. na Krku postižu rezultati u praksi koji su svijetli primjer gospodarenja otpadom u Hrvatskoj.
Također, 2013. jedan je od autora studije „Ekološki zasnovan sustav gospodarenja komunalnim otpadom grada Rijeke s okolicom“ za koju, nažalost, nije bilo političke volje da se provede u praksi, iako je ovaj prijedlog u startu tri puta jeftini od promašenog, izgrađenog MBO centra na lokaciji Marišćina.
Prof.dr.sc. Slaven Dobrović sudjelovao je kao predavač na međunarodnom simpoziju „Zero waste – Nula otpada“ održanom u svibnju 2014. u Rijeci. Vjerujemo da njegova biografija, znanstveni pristup i osobno zalaganje na
području ekologije, što je često rezultiralo sukobima upravo protiv moćnih lobija i bogatih struktura, najbolji dokaz njegove nepristranosti i objektivnosti u radu.
Gotovo je nevjerojatno da itko moralno odgovoran i dobro informiran može podržavati projekte kao što je TE na ugljen Plomin C (500 MW), jer je to ekološki, ekonomski i zdravstveno poguban projekt koji donosi:
– 1,2 milijuna tona uvoznog ugljena godišnje uz ovisnost o tržišnim cijenama;
– nastanak najmanje 100 milijuna prostornih metara dima dnevno;
– ispuštanje kroz dimnjak do 200 kg žive godišnje u okoliš (tlo, vodu, zrak);
– neprestana emisija teških metala – uran, berilij, arsen, kadmij..
– jedan prostorni metar dima znači više stotina milijardi submikronskih čestica na kojima su teški metali, koji se
disanjem nakupljaju i talože u plućima ljudi;
– zdravstveni troškovi iz proračuna za liječenje karcinoma i ostalih bolesti kod djece i odraslih;
– prema istraživanjima u SAD, 40% karcinoma pripisuje se utjecaju TE na ugljen te od 2009. u SAD sve više
TE prelazi na plin;
– gomile od 130 t radioaktivne šljake i pepela godišnje, uz zagađene procjedne vode;
– plaćanje kazni zbog neispunjavanja ekoloških standarda EU;
– nepovratno devastiranje prirodnog bogatstva.
Iako se referendumom preko 90% birača izjasnilo protiv izgradnje TE Ploče, izgleda da određene interesne strukture ne odustaju od ovog lošeg projekta koji je u odnosu na Plomin C veće snage (800 MW) što znači i veće količine štetnih emisija.
Zbog navedenih argumenata, koji predstavljaju samo dio problematike, držimo da su izgradnje navedenih TE na ugljen, sasvim neprihvatljivi projekti u totalnoj suprotnosti s interesima hrvatskih građana, a posebno lokalnog stanovništva koje je prirodno okrenuto turizmu i poljodjelstvu.
Iznošenje stavova kojima se Ministra Dobrovića optužuje da zastupa nerealne i utopijske ideje u službi stranih interesa, smatramo zlonamjernim manipulacijama, protivnim interesima Hrvatske. Prijedloge Ministra Dobrovića u svijetu primjenjuje sve veći broj zemalja, a Republika Hrvatska uz domaće znanje ima veliki potencijal prirodnih resursa za dobivanje energije iz obnovljivih izvora.
Republika Hrvatska bi trebala slijediti primjere Njemačke, Danske i Nizozemske. Zanimljiv je podatak da Njemačka u jednom srpanjskom danu proizvede iz solarnih uređaja trećinu godišnje hrvatske potrošnje električne energije. Pozitivan je i primjer Danske koja pomoću vjetroelektrana proizvede električne energije koja zadovoljava 42,1% potreba Danske.
Ovim putem želimo javno dati punu podršku zalaganju prof.dr.sc. Slavena Dobrovića na kreiranju nove energetske strategije Republike Hrvatske koja će se uklapati u energetsku politiku Europske unije te izražavamo
zadovoljstvo zbog najave povećanja energetske efikasnosti i okretanja obnovljivim izvorima energije na korist sadašnjih i budućih generacija.
Podršku Ministru zaštite okoliša i prirode prof.dr.sc. Slaven Dobroviću potpisuju udruge i građanske inicijative:
1. Krizni Eko Stožer Zagreb
2. Krizni Eko Stožer Marišćina
3. Krizni Eko Stožer Split
4. Krizni kaštelanski Eko Stožer
5. Krizni Eko Stožer Varaždin
6. Udruga za zaštitu okoliša Resnik
7. UZOR Udruga za zaštitu okoliša Jakuševec
8. UZOJ Udruga Eko Zagreb
9. Udruga Eko breza
10. Za Građansku inicijativa Vukmanski Cerovac GIVC Žarko Kotur i Željko Obradović
11. Građanska inicijativa ‘Karepovac-drugo lice Splita’
cd/KESM
