Od tri mandata koliko ih nosi XI. izborna jedinica – dijaspora, dva mandata osvojio je HDZ te će u devetom sazivu Hrvatskog sabora biti Božo Ljubić i Željko Raguž, a jedan je mandat osvojio nekadašnji HDZ-ovac Željko Glasnović, koji je na izbore izašao s neovisnom listom.
Nakon obrađenih 100 posto biračkih mjesta, HDZ ima 62,72 posto osvojenih glasova, odnosno osvaja dva mandata, a Glasnovićeva neovisna lista 24,91 posto, odnosno jedan mandat.
Glasnović je na izborima u studenome prošle godine također ušao u Sabor, a tada je bio na HDZ-ovoj listi za dijasporu.
Glasnović je rođen 1954. u Zagrebu. Njegova obitelj emigrirala je u Kanadu gdje je Glasnović bio pripadnik kanadske vojske pet godina. Nakon služenja u kanadskoj vojsci, Glasnović je godinu i pol proveo u francuskoj Legiji stranaca.
Bio je vojni zapovjednik u Lici, te na Južnom bojištu. Poslije pada Vukovara u studenome 1991., prešao je u Tomislavgrad u BiH, gdje je trebao obučavati nove postrojbe. Krajem godine priključio se bojnoj Zrinski. Sudjelovao je u bitci na Kupresu u travnju 1992., gdje je bio teško ranjen pored srca. Vojnici su ga uspjeli izvući preko planina preko Bugojna do franjevačkog samostana na Šćitu u Rami. Iz Rame je konačno prebačen u Split.
Dva mjeseca nije bio u borbama, no pobjegao je iz splitske bolnice i vratio se na kupreško ratište. U listopadu 1992. preuzeo je zapovjedništvo nad brigadom Kralj Tomislav. Njegov brat Davor bio je zarobljen u Kupresu i mučen od srpskih snaga. Glasnović je bio poznat po teškom karakteru i zahtijevanju striktne discipline u svojim postrojbama.
Brigada Kralj Tomislav imala je i oko 500 muslimanskih boraca. Izbijanjem bošnjačko-hrvatskog sukoba 1993., ti borci su bili razoružani. Nakon potpisivanja Washingtonskog sporazuma u ožujku 1994., kojim je okončan taj sukob, Glasnović je preuzeo zapovjedništvo nad 1. gardijskom brigadom HVO-a. Prva brigada HVO-a sudjelovala je u operaciji Cincar u kojoj je oslobođen Kupres od Vojske Republike Srpske (VRS).
U svibnju 1994. je smijenjen s te dužnosti i imenovan zapovjednikom Zbornog područja Tomislavgrad. Bio je zapovjednik HVO-a u sklopu združenih snaga HZ Herceg-Bosne i Republike Hrvatske kojima je zapovijedao general Ante Gotovina, a koje su sudjelovale u oslobađanju dijelova BiH poslije operacije Oluja.
Nakon potpisivanja Daytonskog sporazuma u prosincu 1995., Glasnović je imenovan programskim menadžerom za program vojne stabilizacije u Sarajevu. Nakon toga, bio je godinu dana zapovjednik Hrvatskog gardijskog zbora. Predsjednik Stjepan Mesić umirovio ga je 2000. nakon pisma dvanaestorice generala u kojem su tražili prestanak blaćenja Domovinskog rata.
Glasnović se nije politički angažirao do parlamentarnih izbora u Hrvatskoj održanih u studenome 2015., kada se našao na listi HDZ-a na listi za dijasporu (XI. izborna jedinica), međutim nije postao član stranke. (cd/CroExpress/RTL, foto: mediazzz)
