Piše Jurica Zelić
Nijemci se već godinama žale da su premalo plaćeni, da doživljavaju depresije i „burn-outs“ na radnim mjestima. “Meckern auf hohem Niveau” (Kukanje na visokoj razini) bi mnogi rekli, jer ekonomska situacija je i više nego dobra. Nasuprot tome, Skandinaci doživljavaju rast što se tiče zadovoljstva na samom radnom mjestu. Švedski poslodavci su pogotovo sretni što su uspjeli smanjiti bolovanja, uspjeli su povećati produktivnost i smanjiti stres kod svojih zaposlenika.
Čemu se radnici u Hrvatskoj žale? Pa ničemu, oni koji su ostali tu sretni su što imaju posao, što su donekle osigurali egzistenciju svojoj obitelji pa se boje čak otići na wc unutar radnog vremena. U slučaju da je radnik jedan dan morao ostati doma bolestan, poslodavac će ga natjerati na odluku “ili godišnji odmor ili manja plaća na kraju mjeseca”… Jer ako pišete taj dan “bolovanje”, poslodavac vam neće isplatiti punu dnevnicu, znači dobit ćete manju plaću na kraju mjeseca (u ugovoru to nigdje ne piše). Sasvim fer i korektno sa strane poslodavca, to samo kao jedan mali primjer iz Hrvatske. Po Bogu, pa zašto ste i bolesni!?
Ravne hijerarhije
U Njemačkoj se u međuvremenu sve više i više razvijaju ravne hijerarhije, koje su se pokazale kao vrlo učinkovite. Samo još u nekim profesionalnim granama moraju poraditi na uvođenju takvih hijerarhija. U Švedskoj je sasvim normalna stvar da se zaposlenici s nadređenima kao i s razinom menadžmenta susreću na istoj razini očiju. Klima unutar tvrtke je opuštena, Sveđani su međusobno na “ti”, o prijedlozima zaposlenika i uprave se otvoreno komunicira i diskutira. Čak se radnike nagrađuje ako im se prihvate prijedlozi, zajedničkim snagama se radi za dobrobit svih radnika kao i poduzeća.
Uprava se aktivno uključuje u svakodnevnicu i pokušava riješiti postojeće probleme zajedno s zaposlenicima. Preduvjet za uspješno funkcioniranje ove metode rada je da svaki član tima preuzme odgovornost za svoje radno područje i da je toga svjestan. U Hrvatskoj je još uvijek česta pojava da su voditelji odjela, voditelji timova “Bog i batina”, radnik je zadnja rupa na sviralu, nužno zlo da bi se mogao odraditi neki posao, nema pozdravljanja na hodnicima, ne odgovaraju na prijedoge, na upite itd.
Iskorištavaju svoju poziciju kako bi prema klijentima izgledali odlično a da bi djelatnik prema tom istom klijentu izgledao kao zadnja budala. Jedan primjer: Djelatnik kaže klijentu da nemože izvršiti narudžbu bez pisanog naloga i s tim djeluje po pisanim “pravilima igre”, lukavi klijent se u drugom pozivu obrati voditelju odjela, koji odobrava cijelu narudžbu na osnovi telefonskog poziva (protivno “pravilima igre”) i od svog radnika pravi budalu, potpkopava radnikovu stručnost i znanje te uopće ne mari za svojim zaposlenikom koji je djelovao korektno.
Rad u kolektivu – Svi vuku za isti konop
U njemačkim uredima sve se više naglašava timski rad, no ipak su većina njemačkih zaposlenika individualisti koji vole riješavati svakodnevne zadatke. U Švedskoj, s druge strane, kolektivni rad ima dugu tradiciju. Da bih se moglo kreativno raditi, potrebna je kolektivna inteligencija i transparentnost, jer inovacija počinje samo suradnjom dobrih umova. Osim toga je u kolektivu važno da svaki pojedinac preuzme odgovornost i da je to jasno podijeljeno i priopćeno od početka.
Čak i tijekom manjih pauza za kavu ojačava se timski karakter tvrtke. U toj švedskoj tradiciji svi zaposlenici i menadžment se razmjenjuju, priča se o privatnim kao i profesionalnim stvarima u opuštenoj atmosferi.
Mnogo poduzeća u Njemačkoj je preuzelo i izgradilo tzv. „komunikacijske kuteve“ gdje se radnici mogu povući iz ureda i družiti se s kolegama iz drugih odjela i razvijat međusobnu komunikaciju.
Motivacija zaposlenika
Jedan od najvažnijih zadataka svake uprave je motivacija zaposlenika. Nažalost, samo rijetki uspiju u tome. U Švedskoj je zadovoljstvo zaposlenika visok prioritet. Samo oni koji vole doći na posao, donose dobre rezultate. Kako bi suzbili dnevnu rutinu, poslodavci bi trebali ulagati u redovni razvoj zaposlenika i promicati njihove interese i talente. U švedskim tvrtkama se radi vrlo transparentno i svi zaposlenici – od voditelja projekta do glavnog izvršnog direktora – dio su kreativnog procesa. Dakle, svi znaju od samog početka, koji projekti su u tijeku i koliko će vremena trajati. Ako postoje osobito kreativne zadaće, zaposlenici se pozivaju na svoje vrijeme i pokušavaju kroz različite pristupe doći do kvalitetnih rješenja.
Mnoge švedske tvrtke ne čine bilo kakve teške rezove između mislilaca i kreatora. To dovodi do stalnog protoka i kontinuiranog razvoja ideja, tehnologija i koncepata – koji se mogu koristiti u različito vrijeme za neke nove nadolazeće projekte. Dobri, mjerljivi rezultati se nagrađuju, kad pričate s ljudima u Hrvatskoj možete čuti kako godinama nisu dobili individualnu povišicu plaće. Nemaju alternative, pa su već odustali tražiti bilo što, jednostavno si ne žele stvarati probleme.
Upravljanje raznolikošću (diversity management)
U Švedskoj poslodavci postupno nastoje promicati raznolikost, posebice u smislu rodne raznolikosti u svakodnevnom životu. Na primjer, u skandinavskoj zemlji više žena djeluje na položajima upravljanja nego u Njemačkoj. Raznolikost je također važna ne samo u kreativnoj produkciji već i u timu. Kolaborativni timovi i kolektivna energija – švedske tvrtke usmjerene su na internacionalnost i multidisciplinarne talente umjesto na tradicionalnu podjelu u pojedinačne discipline. Raznolikost u tvrtki je izuzetno nadahnuta i u konačnici omogućuje stvarnu kreativnost.
foto: miketraffic.com