Gospodarska situacija Hrvatske u ovom trenutku je vrlo teška. Priznaje to i ministar financija Slavko Linić koji je prije sedam mjeseci preuzeo odgovornost za jedan od ključnih resora u vladi kukuriku koalicije. BDP se nalazi u konstantnom padu, dok istodobno broj nezaposlenih raste gotovo nezaustavljivo. „Da bismo naše probleme zaista riješili, morali bismo u biti trošiti više novaca, ali trenutno nemamo drugog izbora nego uvoditi nove mjere štednje“, rekao je Linić za njemački Die Welt. „Trebao bi nam gospodarski rast od pet posto godišnje kako bismo preokrenuli opisani trend“, tvrdi Linić. No, Hrvatska se od toga nalazi još miljama daleko. U prvom kvartalu 2012. hrvatski je BDP pao za dodatnih 1,3 posto!
Hrvatska nije jedina zemlja regije Balkana koja muku muči s financijskim problemima. Radi se velikim dijelom i o posljedicama europske monetarne krize. Kada tržišta unutar EU slabe, ionako već zaostala regija jugoistočne Europe dodatno gubi na priključku. Loše razvijeni sektor izvoza u jugoistočnoj Europi itekako osjeća i najmanji gospodarski pad u sredinama gdje inače plasira svoju robu. Prema istraživanjima “Economist Intelligence Unit” Albanija, BiH, Bugarska, Hrvatska, Makedonija, Crna Gora, Rumunjska i Srbija patile su najviše od svih tranzicijskih država na Balkanu od financijske krize, koja je započela prije četiri godine.
Gotovo nevidljivi gospodarski rast i pad industrijske proizvodnje prvenstveno imaju negativnog utjecaja na tržišta rada. U Srbiji je nezaposlenost u zadnje četiri godina porasla s 14 na 24 posto. U Makedoniji se bilježi brojka od 33 posto nezaposlenih, a na Kosovu nevjerojatnih 45 posto. Teška kriza u Grčkoj susjednim zemljama dodatno otežava situaciju. Izvozna poduzeća iz Albanije, Bugarske i Makedonije ostaju bez vrlo važnog tržišta. Istodobno, grčka poduzeća slove kao važni investitori: tržišni udio grčkih banaka u jugoistočnoj Europi procjenjuje se na dvadesetak posto.
Događanja u Grčkoj imaju velikog utjecaja i na Albaniju. Mnoge albanske firme, pogotovo u tekstilnoj industriji, proizvodile su za grčko tržište, primjerice odore za vojsku i policiju. Sada je Atena maksimalno skratila izdatke i u Albaniji je već nekoliko tvrtki moralo zatvoriti vrata. Ionako skromna industrijska produkcija u Albaniji je u prvom kvartalu aktualne godine pala za čak dvadesetak posto.
Kriza zahvaća čak i države poput Slovenije koje su dugo slovile kao uzori u regiji zapadnog Balkana. Ljubljanu muči ozbiljna bankarska kriza. Tijekom velikog vala prodaje nekretnina nakon pristupa EU, banke pod državnim utjecajem očito su olako izdavale kredite. Sada se sve vraća poput bumeranga, a financijski teret moraju podnositi, a tko drugi, nego porezni obveznici. U nekoliko navrata slovenska je vlada odobrila troznamenkaste milijunske injekcije financijskom sektoru, ali spas banaka nije na vidiku. Drugim riječima, Slovenija bi vrlo lako mogla postati sljedeća članica EU koja će zatražiti zaštitu pod krovom europskih kriznih fondova. (ez)
