Politička obećanja moraju biti održana, jer u suprotnom prijete razočaranje i ponovno oživljavanje nacionalizma, tvrdi povjesničarka i izdavačica časopisa „Südosteuropa“ Marie-Janine Calic iz Münchena.
U zanimljivom članku, prof. Calic se zalaže za pristup Hrvatske Europskoj uniji te ocjenjuje nedavno izvješće Europske komisije tek kao „vrlo jasno upozorenje“. Takvo upozorenje, tvrdi Calic, pak, dobro je došlo protivnicima daljnjeg proširenja Europske unije. Neopravdano se u kontekst uvlači Grčka i postavlja se pitanje nije li dosta problema europskom integracijskom projektu napravila nesavjesna politika Atene. Sada se želi odgoditi i primanje Hrvatske, a time i Srbije odnosno Makedonije. Štoviše, za ove zemlje neki traže i ponovno uvođenje viza.
Profesorica Calic ocjenjuje da je kritika proširenja Europske unije na jugoistok kontinenta opasna. Naime, Hrvatska ne može biti ocjenjena kao država koja kriterije za pristup Uniji ne ispunjava. Dapače, Hrvatska je zadnjih godina poduzela dubokosežne, pa i bolne reforme kako bi se ispunili strogi kriteriji Bruxellesa. Nesporno je da na nekim mjestima treba uložiti dodatnoga napora, ali do predviđenog datuma pristupa ostaje dosta vremena da se to i učini.
Hrvatska je, osim toga, najbolji primjer za širenje mira i stabilnosti, što je i glavni cilj politike proširenja EU. Još 1995. godine u Hrvatskoj je bilo ratno stanje, a tek 1998. Hrvatska je stekla puni suverenitet nad svojim teritorijem. Izgledi za punopravnim članstvom u EU bili su jedan od glavnih motora za unutarnje reforme, regionalnu suradnju i pomirenje, tvrdi Marie-Janine Calic.
Europska unija je 1999. donijela odluku da i zemlje zapadnog Balkana imaju mjesto u ujedinjenoj Europi. Rat u Kosovu mnoge je naučio da je integracija puno efikasnija kao instrument konfliktnog menadžmenta od vojnih operacija koje mogu biti samo sredstvo gašenja požara. Uostalom, zar EU nije dobitnica Nobelove nagrade za mir, pita se Calic. Skorašnji pristup Hrvatske, početak pregovora s Crnom Gorom i dodjela statusa zemlje kandidatkinje Srbiji pokazuju utjecaj na mir i stabilnost u regiji.
Najveći problemi po prof. Calic još uvijek su prisutni u Bosni i Hrecegovini i na Kosovu. Ali i tamo se stanje normaliziralo. Nova nasilja i ratovi, obzirom na europsku perspektivu regije, nisu na vidiku.
Zbog toga bi u vlastitom interesu Europske unije bilo da dalje inzistira na europskom ujedinjenju. Treba spriječiti nastajanje crne rupe na političkom zemljovidu Europe, iz koje bi kad-tad mogle izvirati nove opasnosti po sigurnost cijele regije. Dakle, politička obećanja moraju biti ispunjena, ako se želi spriječiti razočaranje i povratak nacionalizma.
Zaključak prof. Calic glasi da EU ne smije davati nikakve popuste glede ispunjenja kriterija za pristup. Zemlje zapadnog Balkana moraju biti još odlučnije u provođenju reformi i unapređenju gospodarske stabilnosti odnosno dobrosusjedskih odnosa. Uostalom, procjenjuje ugledna profesorica iz Bavarske, ionako će proći još najmanje deset godina dok, nakon Hrvatske, Europskoj uniji pristupi sljedeća zemlja zapadnog Balkana. Šanse integracije i dodatnog proširenja Unije mnogo su veće od rizika koji prijeti izolacijom i odgodom. (cd, foto: Südosteuropagesellschaft)
