Ne događa se često da sudovi svojim odlukama pišu povijest. Revizija presude Međunarodnog suda za ratne zločine u Den Haagu u slučaju hrvatskih generala Ante Gotovine i Mladena Markača predstavlja upravo jednu takvu povijesnu odluku, čije političke konzekvencije još ne mogu biti u cijelosti predviđene.
Kao najvažniji rezultat se može navesti da je neodrživo moralno poistovjećivanje žrtve i agresora u ratovima na teritoriju bivše Jugoslavije. Takvo poistovjećivanje u zadnjim se godinama sve više pojavljivalo i na kraju je gotovo prihvaćeno u široj javnosti, tvrdi u svom komentaru o haaškoj oslobađajućoj presudi hrvatskim generalima komentator FAZ-a Karl-Peter Schwarz.
Pogrešno je stajalište, navodi Schwarz, da su ratovali nacionalisti s obje strane s istim kriminalnim sredstvima i ciljem koji se zove „etničko čišćenje“. Hrvatska je bila žrtva srpske agresije. Hrvatska je vodila legitiman obrambeni rat.
Kao u svakom ratu, tako je i u ratu u Hrvatskoj bilo žrtava među civilima i teških zločina koji svakako moraju biti sankcionirani individualno. Ali nije postojao nikakav opći politički plan hrvatskog rukovodstva da se, u tijeku oslobađanja teritorija okuprianog od strane srpskih paravojnih postrojbi, srpsko stanovništvo silom protjera iz Hrvatske. Hrvati nisu narod koji progoni druge. To je Haški tribunal jasno potvrdio. I to je dobro tako, trvdi Schwarz.
Hrvatska je imala itekako dobre razloge da podigne optužnicu protiv Srbije zbog genocida. Protutužba Srbije, pak, koja se temeljila prvenstveno na ocjeni vojno-redarstvene operacije „Oluja“, sada je nakon haaške odluke izgubila svaku vjerodostojnost. Upravo to objašnjava i oštre reakcije iz Beograda, gdje se sada još jednom protestira zbog „političkog“ haaškog suda. S druge strane, za hrvatski pristup EU je vrlo važno da se zemlja konačno riješila i najmanje sumnje da su Hrvati u stvari samo prikriveni nacionalisti koji tvrde da su naučili lekciju iz povijesti.
Sada, kada je jasno da general Gotovina nije zločinac, nego je samo ispunio svoje obaveze, došlo je vrijeme da i neki drugi svoju sliku o povijesti podvrgnu kritičnoj reviziji. Kako u Beogradu, tako i u nekoliko glavnih gradova na području Europske unije, zaključuje Karl-Peter Schwarz. (ez/cd)
