Hrvatska televizija počela je prikazivati dokumentarno-igrani serijal “Jugoslavenske tajne službe”. Radi se o serijalu Miljenka Manjkasa koji govori o nastanku, stvaranju i djelovanju jugoslavenskih tajnih službi. Termin emitiranja je ponedjeljkom u 20.35 sati.
HRT ističe kako u 10 epizoda sudjeluje više od 70 povjesničara i publicista te izravnih sudionika događaja – od šefova, agenata i ubojica tajnih službi, kao i tadašnjih partijskih moćnika pa sve do preživjelih žrtava atentata i članova obitelji nastradalih.
“Serija tematizira više od 60 pojedinačnih slučajeva likvidacija, neuspjelih atentata, otmica, ubojstava u zatvoru i političkih namještaljki, kao i masovne represije nad ideološkim neprijateljima”, navodi se u priopćenju HRT-a i dodaje kako su tajne službe aktivno sudjelovale u poratnim zločinima nad zarobljenicima, obračunu s Crkvom i građanskim političarima, sukobu s Informbiroom, Golom otoku, eliminaciji srpskih unitarista te gušenju Hrvatskoga proljeća.
Istraživački tim serijala obradio je više od 1.000 arhivskih audio-snimki i dokumenata, od kojih će mnogi biti prvi put predočeni javnosti, kako ističe HRT oko 30 događaja je rekonstruirano pomoću akcijskih ili dijaloških igranih scena s poznatim hrvatskim glumcima kao što su Goran Navojec (Luburić), Goran Grgić (Stepinac), Boris Svrtan (Tito) itd.
HRT podsjeća kako serijal otkriva dosad nepoznate detalje i fenomene vezane uz YU tajne službe te navodi kako su njihovi agenti kopirali metode sovjetskog NKVD-a. Postojalo je 2 milijuna dosjea nadziranih građana, a omjer je bio jedan agent na 10 stanovnika, što je bilo više nego u SSSR-u, ističe HRT i dodaje kako serijal otkriva metode “isljeđivanja” i tortura, lažna svjedočenja, montirane procese, smaknuća bez suđenja, ilegalna uhićenja te opsjednutost službama Josipa Broza Tita.
Ovako glasi HRT-ov sažetak prve epizode:
Josip Broz ispekao je obavještajni zanat u Moskvi, a subverzivni u Španjolskome građanskom ratu. Uz pomoć sovjetskih tajnih službi prokrčio si je put do vrha Komunističke partije, pri čemu je što denuncijacijama, što podmetanjima, što likvidacijama, eliminirao sve svoje konkurente. Ratnik, državnik, konspirativac sa sedamdeset kodnih imena, najviše na Balkanu: Valter, Viktor, Karlson, Mekas, ing. Babić… Nitko ni danas ne zna zašto se i kada počeo koristiti pseudonimom Tito.
Po uzoru na NKVD, Staljinovu političku policiju, u špilji u Drvaru 13. svibnja 1944. osnovao je Oznu, partizansku tajnu službu. Glavna zadaća bila je proširiti popise takozvanih narodnih neprijatelja, a cilj poslijeratni obračun sa što većim brojem neistomišljenika. Još u Drvaru, dakle, planiran je Bleiburg. Na toj sjednici partizanskoga Vrhovnog štaba sovjetski generali još su jednom poučili maršala Tita najvažnijem pravilu za uspostavu i učvršćenje komunističke vlasti – bez milosti!
