Hrvatska je na pragu EU, u srpnju 2013. trebao bi biti ostvaren i službeni pristup. Predsjednik Bundestaga Norbert Lammert, čini se, misli drukčije. Što mu odgovarate?
KOVAČ: Imao sam priliku osobno razgovarati s predsjednikom Bundestaga, gospodinom Lammertom i u suštini se slažemo. Ispunjavanje svih kriterija za pristup EU za Hrvatsku je sasvim normalno. O tome nemamo što diskutirati. Optimistični smo da ćemo u tome zaista i uspjeti.
Kako objasniti kritiku Lammerta obzirom na kvazi kumstvo koje je Njemačka preuzela nad Hrvatskom kroz godine rata na području bivše Jugoslavije?
KOVAČ: To treba sagledati u aktualnom kontekstu. Kroz financijsku krizu mnogi građani i naravno političari u EU su vrlo osjetljivi. To vrijedi i za naše njemačke prijatelje. Nekoliko medijskih natpisa u Hrvatskoj o izvješću Europske komisije dovelo je do krivih interpretacija. U izvješću vrlo jasno stoji da Hrvatska općenito govoreći ispunjava kriterije za punopravno članstvo, ali da treba raditi na pojedinim stvarima. Ovaj problem shvaćamo ozbiljno. Jasno je da EU treba najprije preraditi primanje u članstvo dvanaest država u razdoblju od 2004. do 2007. Hrvatska je zemlja koja je do sada prošla najteži put integracije i pridruživanja EU.
U izvješću koje spominjete navodi se čak 10 točaka koje Hrvatska još mora ispuniti, među njima sektori pravne države, borba protiv korupcije i organiziranog kriminala. Je li uopće realno očekivati da će Hrvatska riješiti te probleme?
KOVAČ: U proljeće ove godine morali smo ispuniti još 51 zadatak. Sada je ta lista smanjena na deset zadataka. Za ispunjavanje preostalih zadataka bit će uređena radna skupina na razini Vlade. Do kraja ove godine želimo već riješiti nekoliko točaka.
Što na primjer?
KOVAČ: Na primjer u područjima pravne države i unutarnje politike. U tim je područjima osjetljivost vrlo velika, pogotovo u sjevernoj polovici EU. Međutim, i građani Hrvatske od nas traže reforme na tim područjima, i to hitno. Mnogo toga se dogodilo zadnjih godina u Hrvatskoj. U tijeku su postupci protiv nekadašnjih vrlo visoko pozicioniranih predstavnika vlasti.
Rumunjska I Bugarska su imale slične probleme, a te su države sada punopravne članice. Osjeća li se hrvatska vlada na neki način prevarenom?
KOVAČ: Samosažaljevanje i usredotočenje na druge države ne dovodi nas nikamo. Bitan je realizam. Samo ćemo napredovati ako se koncentriramo na naše zadaće i ako otvoreno govorimo o našim dobrim aspektima, ali i o problemima.
Kako izgleda plan hrvatske Vlade u idućih nekoliko mjeseci?
KOVAČ: Naš je cilj da sljedeće izvješće Eurospke komisije na proljeće bude bez ikakvih negativnih točaka. Želimo da Hrvatska bude uistinu spremna za punopravno članstvo u EU.
Koju ulogu igraju neusglasice sa Slovenijom , pogotovo u Piranskom zalijevu?
KOVAČ: U tom smislu je u tijeku sudska arbitraža, u kojoj sudjeluju slovenski, hrvatski i europski stručnjaci. Na kraju će stajati odluka koju će morati poštovati i jedni idrugi. Naime, parlamenti Slovenije i Hrvatske prihvatili su takvo rješenje.
Kakva je situacija s privatizacijom hrvatskih brodogradilišta, što se u Bruxellesu često identificira kao veliki hrvatski problem?
KOVAČ: Problematika brodogradilišta spominje se i u najnovijem izvješću Europske komisije. Postoji obveza privatizacije odnosno restrukturiranja nekoliko brodogradilišta u Hrvatskoj. Brodogadilišta su ekonomski vrlo bitna, a istodobno za njih se veže ljudska sudbina mnogih u Dalmaciji. Međutim, brodogradnja je u dubokoj krizi. Trenutno se razgovara s ulagačima i optimistični smo da ćemo uskoro doći do dobrog rješenja.
Kako ocjenjujete ulogu Hrvatske kao skorašnje zemlje članice u odnosu na Srbiju, Bosnu, Makedoniju, Crnu Goru i Kosovo?
KOVAČ: Radi se o osjetljivoj temi. Neki nas smatraju odvjetnikom regije, neki misle da trebamo povući cijeli vlak zapadnog Balkana sa sobom. Mislim osobno da bismo trebali biti iskreni pijatelj prema drugima. Hrvatski je interes da se zemlje jugoistočne Europe nalaze na dobrom putu prema EU.
Što mislite koja zemlja zapadnog Balkana će pristupiti EU prva nakon Hrvatske?
KOVAČ: Ne pomaže nikome spominjanje konačnih datuma. Odlučujuće je da se u pojedinim zemljama političari bave pristupom EU i da se provode reforme kako bi perspektiva članstva bila održana.
Prijeti li na Kosovu novi rat?
KOVAČ: U hrvatskom su interesu odlični susjedski odnosi s ostalima u regiji. Nadamo se da će direktni pregovori Srbije i Kosova pokazati dobre rezultate, s kojima obje zemlje mogu biti zadovoljne.
Kolika je realna opasnost rata?
KOVAČ: Pozdravljamo da vlade obiju republika izražavaju spremnost za sastanak ili razgovor. Činjenica da jedni i drugi sjede za jednim stolom već je sjajna. Pozdravljamo takve napore.
S Borisom Tadićem Hrvatska je uspjela uspostaviti dobar kontakt. Kako će izgledati suradnja s Tomislavom Nikolićem?
KOVAČ: Točno ste spomenuli da je Hrvatska dobro surađivala s gospodinom Tadićem i njegovom vladom. Ali i s novim srpskim vodstvom nastavlja se dijalog. U hrvatskom je interesu imati u Srbiji dobrog susjeda koji svoju budućnost vidi unutar EU.
Čini se da je u Hrvatskoj pomalo splasnula EU-forija. Što će Hrvatska imati od pristupa EU?
KOVAČ: Uistinu je splasnula euforija za Europskom unijom iz devedesetih godina. Hrvati su prepoznali da treba mnogo raditi za pristup Europskoj uniji. Naravno da se Hrvatska nada pomoći iz strukturnih fondova. Naš je cilj, međutim, također da postanemo uskoro članica EU koja uplaćuje u zajednički proračun više nego što iz njega dobiva. Nakon svih napora bilo bi najvažnije za građane da vide kako se određeni investicijski projekti započinju, i to pomoću EU sredstava.
Možete li navesti jedan konkretan projekt?
KOVAČ: Da, na primjer most prema Pelješcu. Tim se projektom želi popraviti povezanost Dubrovnika i južne Hrvatske, od čega će profitirati turizam, a i mnogi njemački gosti koji tamo rado putuju.
Što EU može očekivati od Hrvatske?
KOVAČ: Hrvatska je atraktivna zemlja. Mnogi moji njemački prijatelji i poznanici to potvrđuju. Hrvatska ima što ponuditi, počevši samo od prekrasne obale. Kao dio zajedničkog tržišta Hrvatska če biti lakše dostupna za ulagače, a nakon pristupa Schengenu čak i bez graničnih kontrola. Veliki interes zasigurno će imati poduzeća srednje veličine, primjerice iz južnog dijela Njemačke. Lust but not least, Hrvatska donosi sa sobom stanovništvo puno samopouzdanja, koje inzistira na solidnoj proračunskoj politici i dugoročno uspješnom tržišnom gospodarstvu.
(razgovor za Magdeburger Volksstimme vodio je Steffen Honig; cd)
