Hrvatski iseljenički zbornik 2013. sa sažetcima na engleskom i španjolskom jeziku ima 8 tematskih cjelina, koje se sastoje od 36 samostalnih autorskih priloga. Prilozi, s više ili manje informacija, povezuju 20 zemalja svijeta. Raznorodna građa je raspoređena na 392 stranice, a ilustrirana je s mnoštvom fotografija iz autentičnih iseljeničkih zajednica od Amerike do Australije.
Promocija HIZ-a 2013 održat će se u Zagrebu 19. veljače 2013. s početkom u 13 sati u Velikoj dvorani Hrvatske matice iseljenika na Trgu Stjepana Radića 3.
Uz ravnatelja Hrvatske matice iseljenika mr. sc. Marina Knezovića, ovogodišnji će Zbornik promovirati prof. dr. sc. Vlado Puljiz, dr. sc. Željka Lovrenčić, dr. sc. Rebeka Mesarić Žabčić te glavna urednica te Matičine serijske publikacije profesorica Vesna Kukavica.
Hrvatski iseljenici diljem svijeta dijele zajedničke vrijednosti i običaje s prijateljima iz matične zemlje i ostalih privlačnih odredišta putem interneta, što im omogućuje bržu komunikaciju i gradi jednostavniji oblik društvene organizacije. Budući da razvoj novih informacijsko-komunikacijskih tehnologija slijedi mrežnu logiku, koja drukčije poima kategorije vremena i mjesta, taj zajednički skup vrijednosti i običaja postaje našom novom kulturnom paradigmom. Hrvatska matica iseljenika, usuprot unifikaciji, aktivni je sudionik razvoja raznovrsnih kulturnih pojava bliskih drugom i trećem iseljeničkom naraštaju, koje se ne zasnivaju uvijek na geografski ili povijesno utemeljenoj kulturi nego presijecaju više njih.
Ta virtualna, ali i zbiljska, susretišta nastoji obuhvatiti ovogodišnji svezak Hrvatskog iseljeničkog zbornika, čije su glavne teme posvećene kulturnoj baštini Lijepe Naše u europskom ozračju, recentnoj hrvatskoj književnosti u dijaspori te mogućnostima uporabe suvremenih tehnologija u nastavi materinskog jezika i kulture u iseljeništvu. Donosimo koristan prilog o Matičinu digitalnom repozitoriju Hrvatski izvan domovine (hriD), koji nudi odlične nastavne sadržaje cyber učiteljima hrvatske nastave u inozemstvu. Australski Dalmatinac i profesor s Hrvatskih studija Sveučilišta Macquarie Walter F. Lalich iz Sydnija vješto analizira dinamiku hrvatskog jezika u promjenjivom globalnom okruženju i sve većem australsko-hrvatskom transnacionalnom društvenom prostoru. Hrvatski je jezik komunikacije kao i prilagodbe na novi dom, ugrađen u kulturnu raznolikost svijeta i postao je službeni jezik Europske unije. Vidjet ćemo hoće li europski integracijski procesi utjecati na položaj hrvatskoga kao nastavnoga jezika u austrijskoj saveznoj pokrajini Gradišću ili se najsnažniji motivacijski čimbenici za očuvanje jezika kriju u obitelji!
Osam tematskih cjelina, koje su naslovljene Znaci vremena, Kroatistički obzori, Mostovi, Povjesnica, Baština, Znanost, Duhovnost te Nove knjige − donose niz poticajnih priloga o stvaralaštvu naših ljudi iz prekooceanskih zemalja, ali i bližih europskih država u kojima višestoljetno žive hrvatske manjine. Naši slavni književnici poput A. Skármete (Chile), M. Yasbincek (Australija) i M. Bodrožić (Njemačka) izgrađuju učinkovite veze između različitih kulturnih zajednica. Zadivljeni smo uspjesima hrvatskih znanstvenika, koji nakon školovanja u RH razvijaju svoje karijere u svjetskim centrima izvrsnosti na dobrobit cijeloga čovječanstva o kojima pišu T. Rudež i J. Herak. Među 36 uvrštenih autorskih priloga stilskom se ljepotom i argumentacijom izdvajaju prilozi koje su pisali Matičini stalni suradnici/e poput V. Kusin, S. Vulić, D. Barača, L. Cvikić i L. Kanajet Šimić, T. Nuića, I. Čizmića, M. Sopte, L. Budaka, E. B. Depope, B. Perića, A. Glibote i G. Borića. S posebnom radošću uredništvo je prihvatilo i pristigle priloge znanstvenih novaka i publicista mlađeg naraštaja iz domovine i svijeta.
Kako je Festival Hrvatske u Francuskoj, o kojem piše E. Čandrlić, ocijenjen najambicioznijim projektom predstavljanja hrvatske kulture u inozemstvu od njezina osamostaljenja, naslovnicu ovogodišnjeg HIZ-a krasi skulptura hrvatskog Apoksiomena, koju je u pariškom Louvreu vidjelo milijunsko mnoštvo tog najposjećenijeg svjetskog muzeja.
Matica, realno i virtualno susretište raseljenoga naroda, najavljuje u godišnjaku portal hrID – vlastiti digitalni repozitorij, koji nastavne sadržaje za poučavanje hrvatskoga jezika i kulture putem računala dovodi u svaki iseljenički dom diljem svijeta.
Uz kulturne teme iz domovine, novi svezak ove serijske publikacije otkriva bogatu riznicu stvaralaštva hrvatskoga naroda izvan matične zemlje u raznim područjima ljudske djelatnosti od književnosti do znanosti, koju su opisali ugledni publicisti.
Autor: Marijana Matković
