Očuvanje hrvatskog jezika temelj je očuvanja hrvatskog identiteta i kulture u iseljeništvu. Komunikacija na materinskom jeziku, na žalost, kod mnogih pripadnika mladih iseljenika sve lošije funkcionira. Razlog tomu svakako treba potražiti u sve većoj asimilaciji mladih u društva u kojima žive, ali primjerice i u lošoj dostupnosti hrvatskih televizijskih programa, dnevnih novina, knjiga, časopisa i slično u zemljama gdje živi veliki dio hrvatske dijaspore. Vrlo važnu ulogu u očuvanju hrvatskog jezika u takvoj konstelaciji, osim naravno roditeljskog doma, igraju hrvatske katoličke misije diljem svijeta, a svoj dio odgovornosti preuzima i Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta Republike Hrvatske, primjerice kroz organiziranje dopunske nastave na hrvatskom jeziku. Odličan primjer u tom smislu je Hrvatska nastava u njemačkoj pokrajini Hessen koja upravo ulazi u treću školsku godinu, bilježeći sjajne uspjehe i projekte, ali istodobno nailazeći i na nove prepreke i poteškoće koje treba savladati.
Piše: Edi Zelić
Uspostavljanje dopunske nastave na hrvatskom jeziku u njemačkoj pokrajini Hessen ugledni je primjer i zapravo pravi pokazatelj funkcioniranja civilnog društva i utjecaja civilne participacije u sklopu jedne demokratske političke kulture.
Hrvatska nastava u Hessenu prije tri godine stajala je, može se slobodno reći, pred gašenjem. Pošto su njemačke vlasti odlučile ne financirati dolazak novih učitelja iz Hrvatske, nego sve do njihovog skorašnjeg umirovljenja isključivo se koristiti tzv. integriranim učiteljima, tj. nastavnim kadrom koji je dopunsku nastavu vodio još u vrijeme bivše države, postavilo se pitanje tko će ubuduće preuzeti hrvatsku nastavu.
Peticija roditelja i djece
Početkom 2011. godine predstavnici hrvatskih udruga i roditelji, potpomognuti hrvatskim katoličkim misijama, Hrvatskim svjetskim kongresom u Njemačkoj i GK RH u Frankfurtu, skupili su popis s imenima gotovo 400 djece zainteresiranih za pohađanje dopunske nastave na hrvatskom jeziku. Posredstvom tadašnjeg konzula Damira Sabljaka peticija s imenima djece proslijeđena je u Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, gdje je zatim održan sastanak s predstavnicima pokrajine Hessen. I to s uspjehom. Pored tzv. integriranih učitelja koji su ostali pod ingerencijom Školskog ureda pokrajine Hessen, hrvatsko Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta preuzelo je organizaciju nastave na hrvatskom jeziku te u Hessenu trenutno zapošljava šest učiteljica koje se brinu o nastavi za djecu s hrvatskim korijenima. To su trenutno koordinatorica nastave Smiljana Veselić-Vučina, Ivana Livaić, Tatjana Kabač, Ana Kramarić, Jelena Pokos i Aneta Mikulić. Pokrajinske vlasti Hessena Hrvatskoj nastavi ustupaju školske prostorije i nastavna pomagala. Samo održavanje nastave, dakle, u nadležnosti je Republike Hrvatske.
Koordinatorica Hrvatske nastave u pokrajinama Hessen i Saarland, Smiljana Veselić-Vučina, zadovoljna je trenutnim stanjem. Upravo je krenula treća školska godina. Više od 500 djece sjedi u klupama HN u Hessenu koja se trenutno održava na 20 različitih mjesta. Pomak je primjetan u svakom pogledu. Osim nastave, učenici sudjeluju i u raznim priredbama, kulturnim manifestacijama, priređene su Sportske igre mladih, organiziraju se kazališne predstave, a krajem školske godine planirano je i izdavanje školskog časopisa.
Otvorena izložba i nagrađeni zaslužmni pojedinci
Smiljana Veselić-Vučina ovih je dana otvorila izložbu dječijih radova u prostorijama Generalnog konzulata RH u Frankfurtu. Radi se o plakatima s područja zemljopisa, kulture, turizma i povijesti. Prilika je iskorištena kako bi se nagradili i zaslužni pojedinci za uspostavljanje Hravtske nastave u Hessenu. Generalni konzul Josip Špoljarić tako je predao zahvalnice župnicima fra Marinku Vukmanu, fra Ljubi Sesaru, vlč. Stjepanu Zadravcu, fra Marijanu Petričeviću, vlč. Rudolfu Belki, zatim Smiljani Veselić-Vučina, Moniki Adžamić iz udruge CROMAD, Aniti Franić, Mariju Meštroviću, Boži Serdarušiću, Miji Ikiću, Jeleni Carić, Slavenu Ljiljaniću, Ivoni Štrljić, Petru Ćosiću, Marijani Blažević, Seniji Sieber-Ivandić, Oliveru Zeki, Klaudiji Lukač i Heinrichu Schmidtu. U posebnom programu sudjelovali su i učenici Lara Bogdanović (na violini) i Paul Sieber (na violončelu), dok su svoje radove nagrađene na natječaju Zlatna ribica Hrvatske matice iseljenika pročitali David Kosec, Lara Kadoić, Ana Maria Klišić i Antonia Baotić.
Konstantno pitanje u radu Hrvatske nastave ostaje, kako animirati još više roditelja da šalju svoju djecu u klupe Hrvatske nastave Hessen. U tom smislu ulažu se veliki napori i treba napomenuti da se u onim mjestima, gdje barem za 12 učenika postoji potreba organiziranja hrvatske nastave, odmah kontaktiraju njemačke vlasti te se pristupa rješavanju problema.
Novi izazovi kroz uvođenje cjelodnevnih škola
Međutim, koliko god stvari u Hrvatskoj nastavi Hessen trenutno dobro funkcionirale, uvijek postoje poteškoće koje prisiljuju sve uključene da razmišljaju i gledaju malo dalje u budućnost. Naime, sveopći je trend u Njemačkoj, a potvrđuju to i aktualna zbivanja u političkom i društvenom životu, da će sve važniju ulogu u njemačkom obrazovnom sustavu preuzeti cjelodnevne škole. Učenici će, dakle, za pet-šest, a možda tek i za desetak godina, ali sasvim sigurno u budućnosti provoditi cijeli dan u školi uz točno određen raspored i aktivnosti. Postavlja se pitanje kako u model cjelodnevnih škola uključiti hrvatsku dopunsku nastavu. Trenutni popodnevni termin u tom slučaju neće biti održiv. Rješenje je, čini se, u integraciji hrvatske nastave u kurikulume njemačkih škola. To je zamislivo, primjerice, kroz formu tzv. AG (radnih skupina), ali bi za to trebalo provesti i određene kurikulumske reforme, uvoditi ocjenjivanje i, naravno, osigurati kvalitetan nastavni kadar.
Hrvati u Hessenu imaju, dakle, točno u vidu što ih čeka u budućnosti i za očekivati je da će ispravno i pravovremeno reagirati i lobirati kako bi se i dalje ostvario njihov cilj, a to je održavanje znanja hrvatskog jezika među mladim generacijama. „Svako je znanje jezika poput otvorenog prozora koji otvara pogled na svijet i širi horizonte čovjeka“ – tako glasi jedna mudra izreka koju bi Hrvati u iseljeništvu zapravo trebali utjelovljavati i po njoj živjeti, da se ne izgubi njihovo porijeklo nego da ono obogaćuje sredine u kojima žive.
Foto: © mediazzz agentur
Pogledajte slike s otvorenja izložbe i dodjele priznanja u Frankfurtu:
