65. po redu, najveći sajam knjiga u Frankfurtu protječe u vrlo optimističnom ozračju. Direktor sajma Juergen Boos na samom otvaranju naglasio je da je izdavaštvo prepuno novih ideja. Mladi autori prednjače novim temama i formatima, prodaja knjiga bilježi rast, a može se reći da je prebrođena mala kriza koja se nagovještavala širenjem i popularizacijom elektronskih knjiga koje se, barem za sada, nisu uspjele do kraja nametnuti.
Međutim, internet nikako nije tema koja je nestala sa naslovnica i stranica izdavačkih kuća i knjižara. Dapače, traženje novih izazova u prodaji knjiga, konkuriranje sve veće internetske prodaje tradicionalnim knjižarama i rasprave oko uvođenja fiksnih cijena za knjige, neke su od glavnih tema ove godine u Frankfurtu.
Glavne nagrade u Mađarsku i Bjelorusiju
Dvije glavne nagrade na ovogodišnjem samu otišle su u Mađarsku, odnosno Bjelorusiju. Njemačka književna nagrada pripala je Tereziji Mora, njemačkoj književnici mađarskog podrijetla za roman “Das Ungeheuer” (“Čudovište”), a Mirovna nagrada njemačkih knjižara, koju je prošle godine dobio kineski autor Liao Yiwu, ove godine je dodijeljena književnici Svetlani Aleksijevič iz Bjelorusije.
Ovogodišnji nastup hrvatskih autora i nakladnika na Sajmu knjiga u Frankfurtu može se podijeliti na dva dijela. Već tradicionalni Nacionalni štand pod okriljem Hrvatske gospodarske komore, u kojem sudjeluju izdavači Školska knjiga, Kršćanska sadašnjost, Verbum, Algoritam, Meandar media, VBZ, Trim i Medicinska naklada smješten je u dvorani 5. Veliki naglasak stavljen je, pak, na dječju knjigu, što se posebno vidi u vrlo frekventnoj dvorani 3, gdje izlaže Zajednica hrvatskih izdavača dječjih knjiga.
U sklopu programa koji je sastavljen nakon raspisivanja natječaja Ministarstva kulture, predstavljaju se autori Margareta Peršić, Zdenka Bilušić, Andrea Petrlik, Kašmir Huseinović i Davor Peršić. Kao i svake godine na planu su mnogobrojni poslovni sastanci s agentima i nakladnicima radi poticanja prodaje autorskih prava. U zajedničkom katalogu na engleskom jeziku predstavljeni su pisci, ilustratori, prevoditelji i nakladnici knjiga za djecu i mlade. Voditelj štanda dječjih izdavača Kašmir Huseinović ističe:
Sve u znaku dječje knjige
„Već zadnjih osam godina nastupamo na sajmovima u Bologni i Frankfurtu i rezultati tih nastupa su prodaja naših naslova u 28 zemalja na 22 svjetska jezika. Pretpostavljam da je naš rad prepoznat. Na sajam dolazite prodati prava, kupiti prava, ostvariti suradnju ili naći nekom autoru posao za stranog nakladnika. Specifičnost je kod nas da prodajemo knjigu kao kulturni proizvod, ali istovremeno plasiramo i dva autora, dakle pisca i ilustratora“, rekao nam je Huseinović.
Zanimljivo je da su na štandu izdavača dječjih knjiga postavljene i tri izložbe – „Roboti“ autora Saše Jantoleka, „Padobrani Fausta Vrančića“ autorice Zdenke Bilušić i „Srce na štapu“ Margarete Peršić. Na sajmu su zastupljeni pisci Luko Paljetak, Miro Gavran, Zvonimir Balog, Sanja Pilić, Kašmir Huseinović, Silvija Šesto, Snježana Babić-Višnjić, Julijana Adamović, Nadica Mihelčić, Ivona Šajatović, Erika Katačić Kožić i Vlado Bakarić, a ilustratori Zdenko Bašić, Saša Jantolek, Margareta Peršić, Zdenka Bilušić i Andrea Petrlik Huseinović.
Osim prezentacije na središnjem hrvatskom štandu i na štandu izdavača dječje literature, hrvatska književnost je u Frankfurtu pokazala lice i u sklopu nekih službenih foruma.
U organizaciji festivala Kroatien Kreativ i mreže Traduki održano je predstavljanje teme Hrvatska i EU, objavljene u književnom časopisu “Neue Rundschau”. Predstavljena je zbirka pripovijedaka „Nahrani me“ Romana Simića i „Was will Europa“ odnosno „Što želi Europa“, Srećka Horvata. U raspravi „Kako sam došao/la u Europu“ sudjelovali su Alida Bremer, Srećko Horvat, Jurica Pavičić, Ivana Simić Bodrožić i urednik časopisa “Neue Rundschau” Alexander Rösler.
Glavinić i Marinić, hrvatske perjanice
Neki hrvatski autori bili su i glavne zvijezde prezentacije velikih i uglednih njemačkih izdavačkih kuća. U tom smislu ističemo posebice Thomasa Glavinića, hrvatskog autora rođenog u Grazu koji je u izdanju Hanser Verlag predstavio svoje novo djelo „Das größere Wunder“ odnosno „Još veće čudo“, u kojem se govori o ekspediciji u nepoznato.
Glavinić je postao poznat, među ostalim, objavljivanjem romana „Na putu u ime Gospodnje“ u kojem je opisao hodočašće u Međugorje i čitateljima otkrio svoje hrvatsko porijeklo.
Osim Glavinića, koji je sudjelovao u raspravi na „plavoj fotelji“ njemačke TV postaje ZDF, svakako treba istaknuti nastup Jagode Marinić, hrvatske autorice iz Heidelberga, i to s čak dvije knjige u kojima se tematizira Hrvatska.
– Predstavljam knjige – „Uprabna uputa za Hrvatsku“ u izdanju Piper Verlag, i „Restaurant Dalmatia“ kod Hoffmann und Campe. Kao osoba koja je odgojena i odrasla u Njemačkoj, želim predstaviti taj hrvatski dio sebe u centru njemačkoga društva. Sretna sam što imam dva nakladnika koji podržavaju takav pogled na svijet, na svijet modernih Nijemaca koji imaju dvije, pa čak i tri domovine u sebi, ovisno gdje se osjećate doma“, rekla nam je Jagoda Marinić.
Jagoda Marinić sudjelovala je također u forumu kojeg je vodio glavni urednik „Sueddeutsche Zeitung“ Heribert Prantl govoreći uglavnom i o integracijskoj pozadini i životu migranata u Njemačkoj.
Naravno da su na sajmu knjiga u Frankfurtu u središtu pažnje autori i izdavači, ali najveću svjetsku platformu za prezentaciju knjiga koriste i proizvođači knjiga spajajući poslovne kontakte i akvirirajući nove poslove. Sreli smo tako u Frankfurtu i Ivu Odaka, mladog čelnika jednog od vodećih europskih proizvođača knjiga izdavačke kuće „Koesel“. Odak je rođen u Njemačkoj, a porijeklom je iz Omiša.
„Jedan smo od najvećih proizvođača knjiga u Europi. Fokus nam je u visokoj kvaliteti, imamo određene patente vezanja knjiga. Na sajmu smo jer susrećemo ovdje sve naše kupce. Želimo još više raditi u „art publishingu“, kulturi, umjetnosti itd., pogotovo u Americi. U biznis tiska sam ušao kao ekonomist, tako da trenutno vodim poduzeće Kösel koje ima sjedištve u južnoj Njemačkoj, između Stuttgarta i Münchena“, kazao nam je Odak.
Frankfurtski sajam knjiga neizostavna je platforma za sve one koji se bave pisanjem i izdavaštvom, ali i za one koji cijene i vole pročitati dobru knjigu. Hrvatski nastup na svjetskoj 65. prezentaciji knjige skroman je, ali kvalitetan. Izdavači dječjih knjiga pokazali su zašto su njihovi proizvodi prevedeni na više od trideset jezika, hrvatske autore i dalje se prevodi na njemački jezik, a naše gore listovi poput Glavinića ili Marinić perjanice su najuglednijih njemačkih izdavača.
Edi Zelić (foto: mediazzz agentur)
Prilog poslušajte i na Hrvatskom radiju („Hrvatima izvan Domovine“ i „Mostovi“)
Pogledajte nekoliko slika u našoj galeriji:
